BEOGRAD, Zavod za statistiku Kosova objavio je podatke o robnoj razmjeni te teritorije u julu. Embargo na plasman robe iz Srbije važio je samo u posljednjoj nedjelji jula, tako da se ne može direktno utvrditi kolika je šteta nanijeta preduzećima iz Srbije.
Pitanje je i kako mjeriti štetu: kao razliku između realizovanog izvoza i po stopama mogućeg rasta iz prvih šest mjeseci ove godine; u odnosu na vrijednost u junu ove godine; u odnosu na vrijednost iz jula prošle godine; ili u odnosu na prosječnu dinamiku uvoza Kosmeta.
U odnosu na jul prošle godine, uvoz Kosmeta je povećan za 5,2 odsto, dok je iz Srbije smanjen za 17,3 odsto. Uvoz iz Srbije (18,7 miliona evra) je smanjen za 17,3 odsto u odnosu na jul prošle godine, a za 10,2 miliona evra u odnosu na jun ove godine. Smanjenje plasmana iz Srbije može se procjeniti u rasponu od četiri do deset miliona evra. Puna primjena blokade u avgustu značila je gubitak za preduzeća iz Srbije od oko 30 miliona evra.
Uočljiv je ogroman međugodišnji, i u odnosu na jun, rast uvoza iz Hrvatske. Uvoz iz Hrvatske je vrijedio 9,9 miliona evra, dok je u julu prošle iznio 6,2 miliona, a u junu ove godine 4,2 miliona evra. Izvoz Kosmeta u ovoj godini dostići će vrijednost od oko 450 miliona evra, u čemu je u Srbiju plasman oko pet miliona evra (uz rast od preko 80 odsto u odnosu na prošlu godinu).
Uvoz Srbije biće oko 14 milijardi evra u ovoj godini. Pretpostavimo da u idućoj godini Srbija tri odsto svojih nabavki realizuje sa Kosmeta. To bi značilo dvostruko veću vrijednost izvoza ove teritorije, uz oporavak industrijske proizvodnje.
Trgovinske sankcije su veoma štetne jer dugoročno narušavaju povjerenje i unose neizvjesnost u poslovanje kompanija. Stoga mislim i da će veći trošak u vidu izgubljenog potencijala za oporavak kroz rast izvoza u Srbiju od embarga na robu iz Srbije imati stanovnici Kosmeta od preduzeća iz Srbije. Blic