BEOGRAD, Najzvučnija imena srpskog biznisa koja značajno utiču na cjelokupnu privrednu politiku ne zapošljavaju ni četiri odsto radnika u zemlji.
Na „platnom spisku“ Miroslava Miškovića, Miodraga Kostića, Predraga Rankovića Peconija, Zorana Drakulića i još nekoliko njihovih kolega, nema ukupno ni četrdesetak hiljada ljudi.
Mnoge njihove firme, istovremeno su na listi sto najprofitabilnijih čija ukupna dobit čini skoro 40 odsto profita svih privrednika u zemlji.
Prošle godine finansijske izvještaje predalo je oko 96.000 privrednih subjekata koji zapošljavaju nešto više od milion radnika, pokazuju podaci Agencije za privredne registre. Mala i srednja preduzeća činila su 99 odsto ukupnog broja privrednih društava, ali ovakvo činjenično stanje, ni približno nije značilo i tako veliki uticaj na vlasti. Jer, država za „lijekove“ i „zdravlje“ privrednika, najčešće pita čelnike velikih sistema, bilo kroz neformalne ili formalne kontakte, u koje sa krizom javnost sve češće i ima uvid.
Najviše radnika, oko 24.000, zapošljava Delta holding, kompanija Miroslava Miškovića koja se bavi proizvodnjom, trgovinom, finansijama i nekretninama. Miodrag Kostić, vlasnik MK grupe, u zemlji ima oko 3.000 ljudi.
Prema podacima publikacije „Ekonomist medija grupe top 300“, Predrag Ranković Peconi, vlasnik Inveja, zapošljava oko 2.000 ljudi. U sastavu ove kompanije posluje više privrednih subjekata, od Albusa, Medele, Vitala, Rubina, preko TV Košave i Pančevačke pekare… Za Petra Matića u MPC holdingu, inače biznismena prilično tajnovitog javnosti, radi njih još 700.
U društvu pojedinih ministara i na okruglim stolovima Vlade i privrednika sve češće se može vidjeti i Milan Beko, za koga se u javnosti već godinama spekuliše da se kao vlasnik krije iza nekoliko kompanija. Na sajtu srpskog poslovnog kluba Privrednik, čiji je Beko i član, pored njegovog imena stoji firma Laderna. Međutim, u bazi podataka Agencije za privredne registre piše da je osnivač te firme „Laderna internešenel“ iz Holandije. Bivši ministar za privatizaciju u vladi Mirka Marjanovića nigdje se ne pominje.
U Uniji poslodavaca Srbije, članici međunarodne organizacije poslodavaca, kažu da kontakti s vlastima idu više političkom linijom nego prirodnom, ekonomskom.
„Ministarstva odreaguju pozitivno tek na naš svaki treći apel, molbu ili sastanak. A, imamo oko 90.000 članova, što velikih, što malih i srednjih preduzeća i preduzetnika. Pri tom se ne obraćamo sa spiskom lepih želja, već isključivo kada problem imaju velike grupe privrednika. Posljednje smo izdejstvovali smanjenje ekoloških taksa, i to u prosjeku za 30 odsto“, kaže Dragoljub Rajić iz Unije.
I Vlada Andrić, potpredsjednik Saveza Samostalnih sindikata Srbije, kaže da su od države u više navrata tražili smanjenje ili oslobađanje poreza i doprinosa za poslodavce. „Poslodavci bi tako zapošljavali više ljudi, bilo bi manje rada na crno, država bi punila budžet, ali pozitivnog odgovora ipak nema“, kaže Andrić.
Najprofitabilnije firme Miroslava Miškovića
Na listi kompanija sa najvećim profitom u 2009. godini ponovo su veliki srpski biznismeni. Među prvih petnaest, tri kompanije su u vlasništvu Delta holdinga. „Delta Real Estate“, firma koja se bavi nekretninama, profitirala je 2,2 milijarde dinara i zauzela deveto mjesto. Ova kompanija, prema podacima Agencije za privredne registre zapošljava 284 radnika. Na jedanaestom mjestu je šoping centar Delta siti sa profitom od 2,08 milijardi dinara. Nekoliko mjesta ispod je i Maksi, Deltin trgovinski lanac.
Polovina izvoza iz „Ju-Es stila“
Prema podacima Privredne komore Srbije, u prvih osam mjeseci ove godine ukupan izvoz Srbije iznosio je oko šest milijardi dolara, dok je ukupan izvoz deset najvećih izvoznika vrijedan 1,6 milijardi dolara. Trećinu vrijednosti deset najvećih izvoznika, odnosno više od pola milijarde dolara, ostvario je „Ju-Es stil Srbija“. Drugi najveći izvoznik je HIP „Petrohemija Pančevo“, slijede Valjaonica bakra Sevojno, NIS i „Tigar gume“.
Među 15 najuspješnijih kompanija nalaze se još i Hemofarm sa dobiti od 3,5 milijarde, Sintelon sa 2,9 milijardi, te industrija mesa Matijević sa 1,4 milijarde dinara. Ova porodična kompanija došla je devedesetih godina u Novi Sad iz Hrvatske i prema publikaciji „Top 300“ zapošljava oko 2.000 ljudi.
Najviše se, dakle, zarađivalo u proizvodnji i preradi, sektorima poljoprivrede i farmaceutske industrije. Slijede saobraćaj i nekretnine. Među stotinak najprofitabilnijih provejavaju i građevinska preduzeća i trgovine na veliko. Interesantno je da je građevinska firma Napred po prifitabilnosti na 27. mjestu, a da srpski, ali i regionalni gigant Energoprojekt holding, koji radi širom svijeta, kaska za njom za više od 40 mjesta.
Prošle godine u gubitku su bila i javna i društvena i privatizovana preduzeća, ali i zadruge i ogranci pravnih lica. U plusu su bili jedino preduzetnici. Njihov ukupan profit iznosio je blizu dvije milijarde dinara, što je pad za 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Najveći gubitak od oko 11 milijardi dinara imala su privatizovana preduzeća. Značajan gubitak, od oko sedam milijardi dinara, imala su i javna preduzeća, ali ovaj sektor imao je i nekoliko svijetlih tačaka. Javno preduzeće „PTT saobraćaj“ bilo je treće najprofitabilnije preduzeće u zemlji. Njegova dobit iznosila je 15,2 milijarde dinara. Aerodrom „Nikola Tesla“ zauzeo je 15. mjesto, Srbijagas 32, a preduzeće Gradska čistoća 36. mjesto.
Među najvećim gubitašima bila su uglavnom preduzeća sa najvećim brojem radnika. Na prvom mjestu je NIS sa gubitkom od 37 milijardi dinara i 11.000 zaposlenih. Slijedi „Ju-Es stil“ koji je prošle godine poslovao sa gubitkom od 14 milijardi dinara i zapošljava više od 5.000 radnika. Željeznice Srbije su na sedmom mjestu, a RTB Bor na devetom.
Prošle godine je u Srbiji poslovalo 455 javnih preduzeća. Zapošljavala su oko 116.000 radnika, što je 11 odsto od ukupno zaposlenih u privrednim društvima.
Sa jednim radnikom zaradio 25 miliona dinara
Ukupan broj preduzetnika prošle godine smanjen je za oko hiljadu u odnosu na prethodnu godinu. Oko 21.000 preduzetničkih radnji zapošljavala je blizu 50.000 ljudi, najviše u prerađivačkoj industriji i trgovini. Najprofotabilniji bio je zdravstveni centar „Euro medik dijagnostik Nenad Zlatarić“ iz Beograda koji je sa 21 radnikom ostvario dobit veću od 70 miliona dinara. Među prvih deset našla se i Advokatska kancelarija Kojović Tijana, koja je sa dva zaposlena profitirala više od 42 miliona dinara. Autoprevoznik Zoran Janković samo sa jednim radnikom ostvario je profit od 25 miliona dinara. Blic