BANJALUKA – Republika Srpska ozbiljno razmatra ideju da u Mađarskoj otvori svoje predstavništvo kao rezultat dobre saradnje dvije zemlje, kaže za CAPITAL ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju, Zlatan Klokić.
Iako se često u javnosti rad predstavništava ali i onih koji njima upravljaju osporava, Klokić smatra kako ona rade dobro te kako je novac koji se za njihov rad godišnje daje iz budžeta opravdan. On rezultate vidi u brojnim radnim mjestima koja su otvorena u Srpskoj, a koja su kako tvrdi posljedica posredovanja i lobiranja.
Klokić se osvrnuo i na sve češća upozorenja iz Brisela koja se odnose na uskraćivanje finansijske podrške, ocjenivši kako bi to usporilo proces pristupanja Evropskoj uniji, te dovelo do pada podrške evropskim integracijama kako kod građana, tako i kod institucija.
CAPITAL: Već duže vremena javnost osporava i kritikuje rad Predstavništava Republike Srpske u svijetu. Često se može čuti kako se kancelarije pojedinih ne mogu ni pronaći. Tako smo nedavno mogli čitati kako predstavništvu u Americi nema stalno sjedište.
KLOKIĆ: Gospodin koji je dolazio u Predstavništvo RS u Sjedinjenim Američkim Državama je navraćao 7.,8. i 9. januara. Svi znamo da je tada pravoslavni Božić i Dan Republike, kada zaposleni u Predstavništvu imaju slobodne dane. Ono funkcioniše na navedenoj adresi.
CAPITAL: Slično se priča i za Predstavništvo u Izraelu.
KLOKIĆ: Krajem prošle godine, zajedno sam sa predsjednicom Republike Srpske obišao sam kancelarije, gdje smo razgovarali sa ljudima iz Ministarstva inostranih poslova Izraela zaduženih za Zapadni Balkan gdje smo riješili neke nesuglasice u vezi njegovim radom. Evo, čim se popusti sa mjerama, predlažem da ga posjetimo kako bi se uvjerili da ono funkcioniše u skladu sa Zakonskom regulativom u Izraelu.
CAPITAL: Godišnje se na Predstavništva RS u svijetu iz budžeta daje do pet miliona maraka. Koji su rezultati toga, u pojedinim izvještajima šefovi Predstavništava navode kako obilaze šahovske turnire i smotre folklora?
KLOKIĆ: Činjenica je da se zvaničnici Republike Srpske, kada na primjer odu u Rusku Federaciju, sastaju sa najvišim zvaničnicima. Činjenica je da je njihov ministar inostranih poslova gospodin Sergej Lavrov dolazio dva puta. Takođe bilo je i ulaganja u energetski i finansijski sektor. Kada su ostali u pitanju, Predstavništvo SAD-a je prije nekoliko godina aktivno učestvovalo u dovođenju kompanije NCR u Banjaluku koja danas zapošljava 500 radnika. Tu je i kompanija Pewag u Laktašima, gdje je predstavništvo Republike Srpske u Austriji aktivno učestvovalo u pregovorima, a gdje je vrijednost investicije iznosila šest miliona evra. U Banjaluci posluje i Jumbo, gdje je Predstavništvo u Grčkoj dalo svoj doprinos. Trenutno Predstavništva u Njemačkoj i u Austriji učestvuju u pregovorima sa kompanijom Mubea, vezano za investiciju u Republici Srpskoj.
CAPITAL: Da budem potpuno iskren, mnogi smatraju da vi nemate uticaj na šefove Predstavništava i njihov rad.
KLOKIĆ: Svi šefovi Predstavništava su dio Ministarstva za međunarodnu saradnju i komuniciramo svakodnevno i do sada nisam imao nikakva loša iskustva. Zajedno usaglašavamo njihove planove rada i aktivnosti koje imaju.
CAPITAL: Da li je u planu otvaranje novih predstavništava, ili možda zatvaranje nekih postojećih?
KLOKIĆ: Republika Srpska je opredijeljena da jača mrežu svojih predstavništava u inostranstvu, a u narednom periodu moguće je osnivanje novih. Trebalo bi se, naravno, fokusirati na zemlje u kojima živi i radi znatan broj ljudi koji vode porijeklo sa ovih prostora, ali i na trenutnu geopolitičku situaciju i dobru saradnju koju Republika Srpska ima sa nekim zemljama. S tim u vezi, intenzivno razmišljamo o ideji da Republika Srpska otvori predstavništvo u Mađarskoj. Možda već za vrijeme mog mandata, zašto da ne?
CAPITAL: Odnedavno promovišete i Registar dijaspore, gdje pozivate ljude da se jave. Šta je uopšte njegov cilj?
KLOKIĆ: Želimo naše ljude koji žive i rade u inostranstvu da uvežemo sa ljudima ovdje u smislu povezivanje istih sektora. Prosto rečeno, cilj nam je da uspješnom privredniku u sektoru mašinstva koji živi i radi u inostranstvu ovdje kod nas nađemo adekvatnog partnera, te da ih spojimo kako bi ostvarili svoje interese. Sve je na dobrovoljnoj bazi, gdje se registracija vrši u par koraka, a svi podaci su zaštićeni od zloupotrebe.
CAPITAL: Koliko je uopšte „jaka“ naša dijaspora, jeste li radili neke analize i procjene?
KLOKIĆ: Riječ je o kapacitetu koji do sada nismo adekvatno koristili a koji su ogromni. Znamo da imamo jaku dijasporu zemljama poput Austrije, Švajcarske, Njemačke, pa i Italije. Tu ne mislim samo na obične radnike, nego na privrednike i ljude koji rade u institucijama, na određenim položajima. Svi oni su nam jako bitni jer mogu doprinijeti razvoju Republike Srpske, a usput i da ostvare svoje interese.
CAPITAL: Napravljeni su prvi koraci ka uspostavljanju Republičke direkcije za investicije. Mnogi smatraju kako se na taj način jača birokratija za koju je poznato da baš i ne privlači investitore.
KLOKIĆ: Ne smatram da je riječ o birokratiji. Na ranijim forumima od strane naših privrednika i stranih investitora je bila inicijativa da postoji kontakt tačka gdje se investitor može obratiti i da to bude mjesto gdje se svi problemi i stvari koje njega interesuju, rješavaju. Mislim da je to pojednostavljenje, jer ćemo dobiti jednu adresu gdje se sve rješava i sve završava, i ne traži lutanje od jednog do drugog šaltera i institucije.
CAPITAL: Na čelu ste ministarstva koje u svom nazivu nosi evropske integracije. Gdje smo mi uopšte na putu koji vodi za Evropu?
KLOKIĆ: Poznato je da je Evropska komsija pred bih postavila 14 ključnih prioriteta koje je neophodno ispoštovati kako bi uopšte dobila kandidatski status. Dio obaveza je ispoštovan, kao što je usvajanje strateškog okvira za reformu javne uprave BiH, dio koji se tiče strategije za rad na predmetima ratnih zločina, a održani su i izbori u Mostaru, koji su takođe bili dio tog paketa. Bitna stavka u ovim prioritetima je i izrada Programa integrisanja gdje predstavnici RS aktivno učestvuju. Još od 2007. godine smo u procesu usklađivanja domaćeg zakonodavstva i oko 4.000 nacrta, prijedloga, zakona i podzakonskih akata je prošlo ocjenu usklađenosti. Mislim da su institucije Republike Srpske uradile najviše posla. Međutim, zbog čitave političke situacije ovaj proces sada stagnira.
CAPITAL: Napredujemo ili ne?
KLOKIĆ: Rekao bi da smo i dalje na samom početku. Kada BiH dobije kandidatski status, tada kreću pravi poslovi i otvaranje poglavlja gdje će EU staviti određene obaveze pred BiH koje treba ispuniti da bi postala članica. Rekao bi da su vrata EU za BiH i dalje daleko.
CAPITAL: A tu će se, pretpostavljam, ponovo otvoriti teške i osjetljive teme?
KLOKIĆ: Pa i u ovih 14 ključnih prioroteta je najviše političkih tema, koje političari na najvišem nivou moraju da razriješe da bi BiH krenula tim putem.
CAPITAL: Kako možemo protumačiti odluke iz Brisela koje su upućene početkom sedmice? Nakon sastanka Savjeta EU Komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji najavio je suspenziju sredstava EU namjenjenih finansiranju infrastrukturnih projekata u Republici Srpskoj.
KLOKIĆ: Finansiranje infrastrukturnih projekata se vrši iz kreditnih sredstava (Evropske banke za obnovu i razvoj – EBRD, Evropske investicione banke – EIB, Razvojne banke Savjeta Evrope – CEB i NJemačke banke za razvoj – KfW), zatim vlastitih sredstava nosioca kredita (Republike Srpske) i grant sredstava EU i evropskih banaka. Ukoliko bi bilo koji izvor finansiranja bio uskraćen to bi usporilo realizaciju projekata za koje je ranije postignut dogovor sa EU. Isto ne bi bilo u duhu inicijativa EU za sprovođenje reformi i primjenu standarda u sektorskim oblastima (saobraćaj, životna sredina, socijalni sektor, energetika). Sa stanovišta cjelokupnog procesa evropskih integracija BiH i Republike Srpske, predmetna najava Evropske komisije neće doprinijeti ubrzanju ovoga procesa i bržem ispunjavanju zahtjeva definisanih Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH. Na ovaj način dovodi se u pitanje i podrška evropskoj perspektivi zemlje, koja je jasno iskazana u svim zaključcima Savjeta EU tokom proteklog perioda, kao i usvojenim Paketom proširenja EU za 2021 godinu. Takođe, ovo će značajno uticati i na stepen podrške procesu evropskih integracija, kako institucija, tako i građana i javnosti u Republici Srpskoj.
CAPITAL: Dejan Tovilović