BEOGRAD, Danas u Srbiji niko ne kupuje nekretninu na kredit u namjeri da je izdaje. Oni koji su stambene zajmove podigli prije perioda krize, mogli su od izdavanja da pokrivaju mjesečne rate. Sada im prihod od kirije pokriva tek nešto više od polovine obaveza prema banci.
Iz kredita se najviše kupuju mali stanovi, površine oko 50 kvadrata. Takav stan na obodu Beograda, na primjer, košta oko 50.000 evra, što podrazumijeva ratu od oko 300 evra. Danas takvi stanovi mogu da se iznajme po cijeni od 120 do 200 evra, što je nedovoljno za ratu.
Ipak, svakako je bolje izdavati takve nekretnine, nego da one „zvrje prazne“. Jer, na ime komunalija i ostalih obaveznih dažbina, za prosječan stan treba mjesečno izdvojiti do 10.000 dinara. Te obaveze uz kiriju, plaća zakupac.
Nije rijetkost da vlasnik stana ostane „kratkih rukava“, jer sam novac od kirije ne može da pokrije neplaćene račune, uništeno pokućstvo ili, čak, ukradene stvari. Zato u agencijama za nekretnine savjetuju vlasnicima da dobro otvore oči i raspitaju se kome izdaju svoj stan.
– Vrlo je važno da oni koji izdaju nekretnine sa zakupcima potpišu ugovore – kaže za „Novosti“ Kaća Lazarević, suvlasnica agencije „Alka“. – U tom dokumentu treba da stoji da vlasnik jednom mjesečno može da obiđe i provjeri kako se stan održava, kao i da mu zakupac na ruke preda sve plaćene račune. Na taj način vlasnik će se najbolje zaštititi od moguće štete koju nesavjesni zakupac može da napravi. Ovakvim ugovorom se štiti i sam zakupac od samovolje vlasnika.
Sigurna investicija
Ulaganje u nekretnine bez obzira na trenutnu cijenu, najsigurnija je investicija. Jer, i u vrijeme ekonomske krize sigurnije je ulagati u nepokretnosti čija vrijednost može da padne nekoliko procenata, ali ne može da dođe do sloma kao što je to moguće na tržištu novca. Stan je, tvrde u agencijama za nepokretnosti, siguran kapital. Novosti