PEKING, Na azijskim berzama su danas cijene akcija potonule na najniži nivo u tri godine jer se ulagači pojačano povlače s tržišta nakon što su kineski berzanski indeksi pali više od 8 odsto, uprkos novim mjerama tamošnjih vlasti.
Na Tokijskoj berzi Nikkei indeks je u sedam časova bio u minusu više od 3 odsto, skliznuvši po prvi puta nakon više od pet mjeseci ispod nivoa od 19.000 bodova.
Berzanski indeksi u Južnoj Koreji, Australiji, Singapuru i Hong Kongu potonuli su čak između 2,2 i 4,7 odsto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7.30 bio u minusu više od 4 odsto, zaronivši na najniži nivo od jula 2012. godine.
Na početku današnjeg trgovanja u Šangaju cijene akcija potonule su dalje za osam odsto, nakon što su se već prošle sedmice strmoglavile više od 12 odsto.
Oštar pad cijena nastavljen je premda su kineske vlasti u nedjelju poručile da će omogućiti najvećem državnom penzijskom fondu ulaganje u domaće akcije i do 30 odsto njegove imovine.
“Tržišta su u silaznom trendu. Nema dobrih vijesti, akcije su i dalje skupe, a nema svježeg novca jer kineska centralna banka nije smanjila stopu obavezne rezerve banaka”, kaže Qi Yifeng, analitičar u kompaniji CEBM.
Panika na tržištima posljedica je usporavanja rasta kineske ekonomije, što je nedavno navelo tamošnje vlasti na devalvaciju juana u pokušaju da se poveća konkurentnost kineskih izvoznih proizvoda i tako podstakne rast druge po veličini svjetske ekonomije.
To je, međutim, izazvalo valutni rat tržišta u razvoju, koja na isti način pokušavaju odbraniti svoje ekonomije.
Južnoafrički rand skliznuo je na najniži nivo u 14 godina, malezijski ringit u 17 godina, dok je kurs turske lire najniži u istoriji.
“Kina bi mogla biti prisiljena na dalju devalvaciju juana, ako se nastavi slabljenje njene privrede pa se tržišta akcija moraju nositi s time da bi slabiji juan mogao ojačati negativan uticaj sporog rasta Kine”, kaže Eiji Kinouchi, analitičar u kompaniji Daiwa Securities.
Ulagači se plaše da će slabljenje Kine i valutni rat izazvati usporavanje rasta cjelokupne svjetske privrede.
Tržišta u razvoju, od kojih mnoga zavise od izvoza sirovina, posebno su na udaru jer je slabljenje Kine, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, izazvalo pad cijena sirovina na najniži nivo u najmanje šest godina.
Tako je jutros cijena bakra, koja predstavlja svojevrsni barometar potražnje u svijetu, pala na 4.950 dolara po toni, najniži nivo u šest i po godina, dok je cijena nafte na američkom tržištu, po prvi put od svjetske finansijske krize 2009., zaronila ispod 40 dolara po barelu.
“Bilo bi lako za ovaj pad tržišta uprti prstom u usporavanje kineskog rasta, pad cijena nafte i valutni rat tržišta u razvoju. Međutim, značajniji su faktori dezinflacija i deflacija, zaoštravanje globalnih monetarnih uslova i pad profita na tržištima u razvoju”, kaže Sean Darby, strateg u kompaniji Jeffries.
Ulagači se povlače s tržišta i zbog toga što su prošle sedmice cijene akcija na Vol Stritu, koji se smatra sigurnim utočištem, zbog kineskih poremećaja zabilježile najveći sedmični pad u gotovo četiri godine.
Jutros su američki terminski indeksi ponovo u minusu više od 1 odsto, što pokazuje da je raspoloženje na najvećoj svjetskoj berzi i dalje sumorno, prenose agencije.
