TREBINJE – Pregovori o izdavanju koncesije za izgradnju vjetroelektrane “Trebinje 1” vođeni su bez javnog nadmetanja, sa kinesko-singapurskim konzorcijem netransparentne vlasničke strukture i ograničenih obaveza javnog izvještavanja.
Nakon što su odustale od projekta, Vlada Republike Srpske nastavila je pregovore sa takođe singapursko-kineksim kompanijama sličnog kredibiliteta. Izostanak transparentnog postupka i javnih podataka o provjeri poslovanja investitora ukazuju na izražen rizik od zloupotreba i korupcije u postupku raspolaganja javnim resursima.
Projekat izgradnje vjetroelektrane “Trebinje 1” u javnosti je predstavljen kao jedna od najvećih investicija u sektoru obnovljivih izvora energije u Republici Srpskoj. Uključivao je izgradnju vjetroparka instalirane snage veće od 500 MW u blizini Trebinja, a njegova vrijednost kako je zavnično saopšteno iz Ministarstva energetike i rudarstva RS trebala je biti 1,5 milijardi KM, dok će investitor uplatiti 7,8 miliona koncesione naknade.
Ipak, od rane faze pregovora postalo je jasno da se postupak izdavanja koncesije ne odvija kroz transparentan i konkurentan proces. Umjesto raspisivanja javnog poziva, Vlada Republike Srpske se odlučila za direktne pregovore sa kompanijama „China Power PTE.LTD“ i „Zhongbo Group“, predstavljajući ih kao kineske investitore sa ogromnim iskustvom u sektoru obnovljivih izvora energije.
Ministar energetike i rudarstva Petar Đokić je u ime Vlade RS sredinom augusta 2024. sa pomenutim kompanijama potpisao Sporazum o strateškoj saradnji u oblasti obnovljivih izvora energije. Vlasti RS nikada nisu ponudile dokaze o kredibilitetu kompanija, interesu drugih potencijalnih investitora kao ni o razlozima zbog kojih je izabran pregovarački postupak bez konkurencije.
Umjesto objašnjenja, iz Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, koje je u ime Vlade RS zaduženo da vodi pregovore o dodjeli koncesije kinesko-singapurskom konzorciju, ponavljano je da Zakon o koncesijama RS dopušta dodjelu koncesije bez javnog nadmetanja ukoliko postoji sporazum o saradnji.
Kompanija “Zhongbo group” d.o.o. Banja Luka” osnovana je 22. septembra 2024, odnosno tri mjeseca nakon potpisivanja sporazuma o saradnji sa Vladom RS. Ova kompanija je bila u vlasništvu singapurske firme “Everest Power PTE. LTD”, ali je naknadno prešla u vlasništvo također singapurske kompanije “Zodic Energy PTE.LTD”.
Zhongbo Group(Z) je pak, prema ograničenim dostupnim informacijama, kompanija osnovana 1991. godine u Pekingu. Zapošljava preko 10.000 ljudi u 15 odjela, te ima preko 40 podružnica, ali osim sličnosti u opisu kompanije koji se nalazi u saopštenjima Vlade RS-a nema drugih dokaza da je upravo ova kompanija u pregovorima sa Vladom RS.
„China Power PTE-LTD“ je osnovana 25. oktobra 2023. godine i prema dostupnim podacima ona je registrovana kao Privatna kompanija sa ograničenom odgovornošću po dionicama, oslobođena obaveze javnog izvještavanja (engl. Exempt Private Company Limited by Shares).
Obje kompanije, „China Power PTE.LTD“ i „Zhongbo Group“, odnosno kompanija vlasnica banjalučke firme “Zhongbo group d.o.o. Banja Luka” koriste pravne modele koji omogućavaju ograničene obaveze javnog izvještavanja i ne pružaju jasan uvid u stvarno vlasništvo, finansijske kapacitete i porijeklo kapitala. Uprkos tome, Vlada RS vodila je pregovore o investiranju u projekat procijenjene vrijednosti više od milijardu i po KM, iako nema javno dostupnih dokaza da je provedena temeljita provjera kredibiliteta investitora.
Skupština grada Trebinja je bez rasprave usvojila Odluku o pristupu izradi zoning plana za vjetroelektranu, omogućivši formalnu proceduru za gradnju na ruralnim i poljoprivrednim zemljištima. U ovom procesu nisu predočene studije uticaja na okoliš, tehničke specifikacije ili finansijske analize projekta. Načelnik Odjeljenja za kapitalne investicije, Siniša Vučurević, imenovan neposredno prije pokretanja procedure ugovaranja koncesije, nije odgovarao na pitanja o ovom procesu.
Uprkos odlukama republičkih, ali i lokalnih vlasti, koje su navodile na zaključak da postoji jasna namjera izgradnje vjetroparka, kinesko- singapurski konzorcij „Zhongbo Group“ i „China Power PTE. LTD“ su u septembru 2025. obavijestili Vladu Republike Srpske da se povlače iz projekta.
Ovo je samo potvrdilo kritike koje su se ticale procesa selekcije investitora, potcrtavajući pitanja o tome da li je selekcija ikada bila adekvatna i da li su finansijske i tehničke sposobnosti detaljno provjerene. Umjesto pokretanja novog javnog i konkurentnog postupka za izbor novog investitora, Vlada RS je nastavila pregovore sa drugim kompanijama, mijenjajući naziv projekta u „Leotar“.
Umjesto „Zhongbo Group“ i „China Power PTE. LTD“ u novi investicijski poduhvat ušle su “Zhongji Construction” i “Zodic Energy PTE. LTD” s kojima je, kako je navedeno iz resornog misnistarstva, 3. oktobra 2025. godine potpisan sporazum o saradnji.
Iz kabineta ministra industrije, rudarstva i energije Republike Srpske Petra Đokića navedeno je da ponudu za dodjelu koncesije za izgradnju vjetroelektrane „Leotar“ na području grada Trebinje dostavila kompanija “Zodic Energy PTE. LTD” koja je osnovana u martu 2025. godine u Singapuru, a samo nekoliko dana nakon potpisivanja sporazuma o saradnji s Vladom Republike Srpske postaje vlasnik firme “Zhongbo Group d.o.o. Banja Luka”, koja je prethodno odustala od realizacije projekta.
Zašto je važna transparentnost?
Izostanak javnog nadmetanja u kombinaciji sa nedostatkom informacija o kredibilitetu investitora, ukazuje na povećan korupcijski rizik i dovodi u pitanje zakonitost i svrhu pregovaračkog postupka.
Zbog ovih nepravilnosti cijeli proces od prvih najava projekta do aktuelnih pregovora o izdavanju koncesije pokazuje obrazac netransparentnog upravljanja u kojem se odluke o javnim resursima donose iza zatvorenih vrata. U takvom okruženju, projekti obnovljivih izvora energije ne predstavljaju mehanizam na putu ka održivoj energetskoj tranziciji, nego prostor izraženog korupcijskog rizika.
TI BiH je objavio studiju ovog slučaja koja ukazuje na postojanje šireg problema u oblasti koncesija, gdje uvođenje stranog investitora pod netransparentnim uslovima često ima fatalne posljedice po javni interes.
Transparency International u BiH već je ranije ukazivao da su brojni projekti u kojima su koncesije dodjeljivane investitorima upitnog kredibiliteta završavale milionskim arbitražnim sporovima čiju štetu i danas plaćaju građani. Javnosti je najpoznatiji slučaj Vijadukta kome je nedavno isplaćeno preko 100 miliona KM odštete zbog sporne koncesije za projekat Hidroelektrane na Vrbasu. Takođe, Republika Srpska još je u procesu otkupa koncesije od kontroverzne firme Comsar Energy koja je dobila pravo na eksploataciju strateških rezervi uglja koje su sada neophodne za normalan rad RITE Ugljevik.
TI BiH je već upozoravao na netransparentnost i drugih projekata izgradnje energetskih objekata koji trebaju proizvoditi električnu energiju iz obnovljivih izvora.
Konkretno, u slučaju izgradnje SE Trebinje 1 probijeni su svi rokovi izgradnje, koncesija je prenesena na preduzeće koje nema uslove da je realizuje, a u posao je uveden mađarski investitor koji se u međuvremenu povukao. Nedavno istraživanje TI BiH otkrilo je da je novi vlasnik kompanije koja drži koncesiju vrijednu 100 miliona KM, postala mađarska firma bez prihoda i radnika, sa web stranicom pokrenutom mjesec dana prije ulaska u posao.
TI BiH već dugo ukazuje da je potrebno smanjiti korupcijske rizike u dodjeli i prenosu koncesije za ovaj i slične projekte, i da je zbog toga neophodno unaprijediti zakonski okvir i transparentnost postupaka kroz objavljivanje svih relevantnih informacija, obavezno javno nadmetanje i jasno definisane kriterije evaluacije.
Sve promjene investitora i koncesionih prava trebaju biti praćene temeljnom provjerom tehničke i finansijske sposobnosti, te prethodnog iskustva, uz objavu vlasničkih struktura i uključivanje lokalne zajednice kroz javne rasprave. Zbog nedostatka ove prakse i loših odluka vlasti, građani su platili stotine miliona odštete investitorima sumnjivog kredibiliteta za projekte koji nikada nisu realizovani. Tranasprentno.ba