BANJALUKA – Iako je broj poslovnih subjekata u vlasništvu kineskih državljana u Srpskoj u posljednjoj deceniji gotovo udvostručen, uz minimalan broj gašenja, ekonomisti ocjenjuju da se interes kineskog kapitala postepeno pomjera sa klasične maloprodaje ka onlajn trgovini i velikim infrastrukturnim projektima koje podržava snažan državni bankarski sistem.
Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), u 2015. i 2016. godini u Srpskoj osnovan je po jedan poslovni subjekat čiji su osnivači kineski državljani, dok su u istom periodu ugašena ukupno tri. Od 2017. godine bilježi se kontinuirani rast broja novoosnovanih radnji u vlasništvu Kineza.
Tako su tokom 2017. godine osnovana četiri poslovna subjekta, dok je u naredne četiri godine registrovano po pet godišnje. Taj trend nastavljen je i 2022. godine, kada je osnovano osam poslovnih subjekata, da bi u 2023. godini taj broj porastao na devet, dok je prije dvije godine ponovo bilo osam novih registracija.
S druge strane, kada je riječ o gašenju firmi, podaci APIF-a pokazuju znatno drugačiju sliku. Osim 2015. i 2016. godine, u proteklom periodu ugašen je samo još jedan poslovni subjekat, i to 2021. godine, što ukazuje na relativnu stabilnost ovih poslovanja.
Podaci takođe pokazuju da 2015. godine u Srpskoj nije bio registrovan nijedan samostalni preduzetnik kineskog porijekla, dok je prošle godine evidentirano njih sedam. Istovremeno, broj društava sa ograničenom odgovornošću u vlasništvu kineskih državljana povećan je sa 50 u 2015. godini na 97 u prošloj godini.
Ekonomista Zoran Pavlović ističe za “Glas” da kineska administracija sistemski podstiče otvaranje firmi u inostranstvu, jer na taj način dobija direktne informacije o potrebama tržišta, navikama potrošača i kupovnoj moći stanovništva. Iako je, kako kaže, taj pristup u početku djelovao veoma obećavajuće, naročito u segmentu maloprodaje, vremenom je došlo do njegovog usporavanja.
“Vrlo je vjerovatno da u narednom periodu neće biti značajnijeg otvaranja novih kineskih radnji, jer je onlajn kupovina iz Kine postala široko prihvaćena i dostupna, čime je klasičan oblik poslovanja izgubio na značaju”, kazao je Pavlović.
Prema njegovim riječima, razvoj platformi za elektronsku trgovinu, poput “Temua”, značajno je promijenio interes i motivaciju kineskih pojedinaca za fizičko prisustvo na lokalnim tržištima.
“Robu koju nude kineske radnje teško je bilo kome konkurisati cijenom. Kvalitet jeste skromniji, ali ta roba ima svoje kupce, posebno među stanovništvom niže kupovne moći. Sa razvojem onlajn prodaje ta potreba za otvaranjem klasičnih radnji znatno je smanjena”, objasnio je Pavlović.
On dodaje da je, za razliku od maloprodaje, situacija potpuno drugačija kada je riječ o velikim infrastrukturnim projektima, u kojima kineske kompanije nastupaju uz snažnu podršku države i banaka.
“Među prvih deset svjetskih banaka čak četiri su kineske, a svaka je specijalizovana za određene oblasti, uključujući i finansiranje projekata u inostranstvu”, rekao je Pavlović.
On je istakao da taj model finansiranja nije nov, podsjećajući da je i bivša Jugoslavija na sličan način realizovala infrastrukturne projekte u inostranstvu, oslanjajući se na domaće finansiranje i naplatu od stranih država.
Kineski investitori u Srpskoj u proteklom periodu osnivali su, prema podacima APIF-a, firme u različitim djelatnostima, od uslužnih i trgovačkih, poput agencija za reklamu i propagandu, putničkih agencija, usluga njege i održavanja tijela te hotela i sličnog smještaja, do složenijih infrastrukturnih i proizvodnih projekata. Među njima su izgradnja hidrograđevinskih objekata, niskogradnje, stambenih i nestambenih zgrada, željezničkih pruga i podzemnih željeznica, posredovanje u trgovini drvenom građom i građevinskim materijalom, proizvodnja električne energije i tekstilnih proizvoda, računarsko programiranje, trgovina odjećom i obućom, kao i vađenje ukrasnog i građevinskog kamena. Glas Srpske