PEKING – Kina je uvela neformalni embargo na izvoz dijela đubriva, što bi moglo dodatno uzdrmati već nestabilno globalno tržište i podstaći novi rast cijena.
Prema informacijama koje je početkom sedmice objavio Bloomberg News, a potom prenio Reuters, Peking je ograničio izvoz đubriva na bazi azota i kalijuma, kao i određenih fosfornih proizvoda, objavio je Farmer.
Iako odluka nije zvanično objavljena, njen cilj je jasan – zaštititi domaće tržište od nestašica u trenutku kada su globalni lanci snabdijevanja pod pritiskom, posebno zbog poremećaja u isporukama sa Bliskog istoka, piše Agroklub.
Prema industrijskim izvorima, mjere uključuju zabranu ili stroga ograničenja izvoza mješavina azotno-kalijumskih đubriva, kao i pojedinih fosfornih proizvoda. Ova politika dio je šire strategije kineskih vlasti usmjerene na stabilizaciju domaćih cijena i obezbjeđivanje dovoljnih količina za sopstvene poljoprivrednike.
Efekat domina na globalnom tržištu
Značaj ove odluke dodatno naglašava činjenica da ta zemlja ima ključnu ulogu na globalnom tržištu đubriva. Vrijednost njenog izvoza prošle godine premašila je 13 milijardi dolara. Procjene sugerišu da bi između 50 i 75 odsto kineskog izvoza moglo biti pogođeno različitim restrikcijama, što bi značilo smanjenje globalne ponude za čak 40 miliona tona.
Izvori iz industrije navode da će, uz postojeće zabrane i kvote za izvoz uree, tek manji broj proizvoda, poput amonijum-sulfata, ostati dostupan za izvoz.
Ograničenja dolaze u izuzetno osjetljivom trenutku za svjetsko tržište đubriva. Već ranije su poremećaji u snabdijevanju sa Bliskog istoka, kao i tenzije u području Hormuškog moreuza – ključne rute za transport sirovina – doveli do rasta cijena.
Kao rezultat toga, međunarodne cijene uree porasle su za oko 40 odsto u odnosu na nivoe prije eskalacije sukoba. Sve to dodatno smanjuje dostupnost proizvoda, što može izazvati novi talas poskupljenja, posebno u zemljama koje zavise od uvoza.
Učesnici konferencije o đubrivima u Šangaju procjenjuju da se ukidanje restrikcija ne može očekivati prije avgusta, odnosno nakon vrhunca kineske izvozne sezone koja traje od juna do avgusta.
Azija pod najvećim pritiskom
Najveće posljedice ove odluke osjetiće azijske zemlje koje se u velikoj mjeri oslanjaju na uvoz đubriva iz Kine. Među njima su Indija, Indonezija i Tajland. U nekim slučajevima, udio Kine u ukupnom uvozu đubriva dostiže i nekoliko desetina procenata.
Podaci pokazuju da je ta zemlja prošle godine značajan dio izvoza usmjerila i ka Brazilu, Maleziji i Novom Zelandu, pri čemu su pojedine države zavisile od kineskih isporuka i do jedne trećine ukupnog uvoza. U slučaju Indije, taj udio iznosio je oko 16 odsto.
Analiza kineskih carinskih podataka ukazuje da je trenutno između polovine i čak 80 odsto tog izvoza obuhvaćeno ograničenjima. SEEBIZ, Agroklub