PEKING, Svijet pozorno prati nastojanja vlasti u Pekingu da preusmjere ekonomiju na put sporijeg, održivijeg rasta, u kojem bi značajniju ulogu trebala igrati domaća potrošnja.
Druga po veličini ekonomija svijeta decenijama je bilježila dvocifrene stope rasta a sada komunističke vlasti postupno uvode novi model u kojem bi veći naglasak trebao biti na domaćoj potrošnji. Dosada se ekonomija najviše oslanjala na izvoz i ulaganja.
Uvođenje novog modela ne prolazi baš glatko, konstatuje novinska agencija AFP.
Kina je 11. avgusta devalvirala domaću valutu gotovo dva odsto, proglasivši taj potez tržišnom reformom dok su ga u inostranstvu javnosti uglavnom tumačili kao pokušaj da se podstakne izvoz. Pojavile su se i sumnje u zdravlje kineskih državnih finansija.
Ekonomski su pokazatelji slabi, pa je indeks menadžera nabavke u proizvodnom sektoru kliznuo u avgustu na najniži nivo u šest godina.
U utorak je centralna banka snizila referentne kamatne stope i nivo obaveznih rezervi za banke, što je bio najnoviji u nizu podsticaja za ekonomske aktivnosti kroz povećanje iznosa raspoloživih za kredite.
“Kina prolazi kroz završnu fazu ekonomskog čuda baziranog na ulaganjima”, konstatovao je u razgovoru za AFP profesor finansija na pekinškom univerzitetu Michael Pettis, prenose agencije.
“Problem je… što to znači da će prilagođavanje biti puno bolnije no što se očekivalo. A to je situacija u kojoj se mi u Kini trenutno nalazimo”, dodaje Pettis.
Kineski berzovni indeksi oštro su pali proteklih dana a intervencije Pekinga tek su u četvrtak stabilizovale tržište. Previranja su se osjetila širom svijeta koji je navikao na stabilnost i snažan rast azijskog diva.
Tako je u vrijeme azijske finansijske krize 1997. i 1998. Kina hvaljena kao oaza stabilnosti jer se nije upustila u takmičenje u devalvaciji valuta u regiji. Potom je 2008., u vrijeme globalne finansijske krize, Peking usvojio paket podsticaja za ekonomiju vrijedan 4.000 milijardi juana (danas 625 milijardi dolara).
Noviji pokušaji Pekinga da riješi ekonomske probleme nisu dobili tako pohvalne ocjene. Tako je vlada na oštar pad indeksa u junu reagovala vanrednim paketom mjera, uključujući formiranje “nacionalnog tima” koji je u njeno ime trebao kupovati akcije i onemogućavati prodaje velikim dioničarima.
Prvo su indeksi rasli da bi početkom ove sedmice referentni indeks Shanghai Composite potonuo 8,49 odsto, što je bio njegov najveći pad u jednom danu od februara 2007. U cijelosti je poništen rast akcija u ovoj godini a potres se osjetio na tržištima širom svijeta.
“Mislim da je stvar u startu krivo zamišljena a loše je i realizovana”, ističe nezavisni analitičar Fraser Howie u osvrtu na početni paket mjera.
Kini je potrebno funkcionalno tržište akcija na kojem će kompanije moći prikupljati novac, u sklopu nastojanja da se tržišnim snagama osigura značajnija uloga u ekonomiji. To bi trebalo pomoći u prvom redu kompanijama koje teško dobivaju kredite od državnih banaka.
Neki analitičari smatraju da pad tržišta akcija nema previše veze s realnom ekonomijom koje je usporavala već sredinom juna, kada su akcije još bilježile 150-postotni skok promatrano unatrag 12 mjeseci.
Kina čini više od 13 odsto svjetske ekonomije i veliki je igrač u trgovini robom. Takođe je, kao veliki kupac sirovina i ogromno potrošačko tržište, značajan pokretač svjetskog ekonomskog rasta, pa njeni problemi imaju snažan odjek na međunarodnoj sceni.