BEOGRAD, Porodica Karađorđević ima ozbiljne rezerve o predloženom načinu restitucije i strahuje da njihova imovina može biti zloupotrebljena..
Predsjedavajući Krunskog savjeta Dragomir Acović objašnjava da je sporno što je Nacrtom zakona o restituciji, čije se usvajanje očekuje u septembru, dvorski kompleks na Dedinju izuzet kao kulturno dobro od izuzetnog značaja u državnoj svojini, a da se pri tom ne vidi na koji način se tretira kompenzacija.
.
“Priroda imovine Karađorđevića, za razliku od ostalih građana, ima karakteristiku da je istorijska i po slovu Nacrta zakona o vraćanju oduzete imovine može se veoma jednostavno, voljom izvršne vlasti, isključiti iz restitucije, s tim da se načinom kompenziranja i sama kompenzacija učini trivijalnom”, rekao je Acović.
Porodica Karađorđević zato ima ozbiljne rezerve i strahovanja, a njihov strah, prema dosadašnjem iskustvu, nije bezrazložan, smatra predsjedavajući Krunskog savjeta.
.
Acović je istakao da Karađorđevići sa pravom očekuju da im se vrati imovina i to najpre u Srbiji i da traže da država prema njima, kao i prema bilo kom drugom, ne primjenjuje dvolične i dvostruke standarde.
.
Vrijednost te imovine, prema njegovim riječima, ne može se izračunati, s obzirom da to diktira tržište, a da u Srbiji tržište za vrijednost takve imovine ne postoji. Veliki problem, prema njegovim riječima, jeste imovina koja je prestala da postoji i ona za koju se ne zna gdje je.
“Ko je odgovoran za ono što je prestalo da postoji i što ne znamo gdje je? Neki poslanici negativno komentarišu što će Karađorđevići koristiti Beli dvor bez nadoknade. Država je to sve koristila od jeseni 1944. godine ne plaćajući vlasnicima. Odgovor je – izvolite platiti kiriju i sve prinadležnosti od jeseni 1944, pa ćemo onda pričati o mjesečnoj zakupnini”, naveo je Acović.
.
On je za predložene zakone o restituciji i o dvorskom kompleksu na Dedinju u Beogradu rekao da su prepuni manjkavosti, koje se ogledaju u tome što dozvoljavaju izvršnoj vlasti da odredbe zakona tumači “onako kako joj je zgodno”.
.
“U oba zakona postoje brojne nedorečenosti i kontradiktornosti i bojim se da u takvoj situaciji čak i najbolja namjera može bez ikakvog problema biti kompromitovana. Čak ne mora biti kompromitovana od strane onog koji predlaže zakone, nego i od strane onog ko će ih sprovoditi”, naveo je predsjedavajući Krunskog savjeta.
.
Imovina Karađorđevića rasuta širom bivše zemlje
.
Karađorđevići u Srbiji, pored ostalog, traže dvorski kompleks na Dedinju, nekoliko objekata koji su se nalazili u Beogradu, ali su u međuvremenu srušeni, imovinu u okolini Topole, Soko Banji…
.
U Sloveniji potomci Kneza Pavla potražuju dvorac Brdo kod Kranja, koji je trenutno u vlasništvu te države, a pripadnici vladalačke grane lokaciju srušenog dvorca Suvobor na Bledu, kao i nekoliko objekata u Bohinju.
.
“U Sloveniji su bukvalno zakonom isključili porodicu Karađorđević iz bilo kakvog prava na restituciju. I to u zemlji koja je članica EU i to kao nikome u EU ne smeta”, rekao je Acović.
.
U Makedoniji porodica Karađorđević potražuje poljoprivredno dobro Demir-kapiju, koje je kralj Aleksandar za života prepisao srednjem sinu Tomislavu, ali je Makedonija to imanje rasprodala i dala u zakup.
.
Kada je u pitanju Crna Gora, Karađorđevići potražuju kuću na Cetinju, kompleks u Rijeci Crnojevića, kao i posjed u Miločeru.
.
“Prema sadašnjem važećem zakonu, tamo su podnjeti svi traženi dokumenti na osnovu kojih bi trebalo da se obavi restitutucija. Međutim, pravo i zakon se primjenjuju u homeopatskim dozama, tako da svi ti dokumenti trenutno čekaju negdje”, objasnio je Acović.
.
Kako je dodao, u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini nije postojala direktna imovina Karađorđevića, već samo nasljedna prava korišćenja, koja će, takođe, “u jednom momentu doći na dnevni red”. Tanjug