SARAJEVO, Na evidenciji Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo nalazi se 8.495 ili 12,34 posto osoba s visokom stručnom spremom, od čega je 1.363 magistra. Ujedno, do 35 godina starosti na evidenciji je 6.001 osoba s VSS, od čega je 1.208 magistara.
Prema podacima popisa stanovništva iz 2013. visoku školu, fakultet, akademiju ili univerzitet završilo je 285.622 bh. građana, od čega je 66.914 u Kantonu Sarajevo.
Stav mnogih stručnjaka je da ovi podaci potvrđuju višegodišnje ukazivanje akademske zajednice na neuvezanost obrazovnog sistema s tržištem rada te veliki problem nezaposlenosti mladih.
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Ante Domazet kazao je Feni da ove činjenice pokazuju kako vrlo kritički treba evaluirati efekte posljednje reforme visokog obrazovanja, tzv. bolonjske reforme koja je provedena prije deset godina.
“Očigledno su na sceni problemi ekonomskog razvoja koji ograničavaju mogućnosti upošljavanja, dok se na drugoj strani nalazi kontinuirana proizvodnja visokostručnih kadrova, bez obzira na realne potrebe na tržištu rada”, pojasnio je.
Ovakvo stanje, dodao je, stvara vrlo negativne društvene efekte, jer se troši novac na proizvodnju visokostručnih kadrova, a ujedno ti kadrovi nemaju specifične mogućnosti da zadovolje tržište rada.
“To bi imalo smisla ako bi novoproizvedeni magistri imali jasnu ambiciju u čemu će se dalje specijalizirati i da li će graditi neku akademsku karijeru”, naglasio je.
Domazet takođe smatra da visokoškolske ustanove ne mogu proizvesti gotovog stručnjaka za potrebe privrede, javne administracije ili akademske karijere, već stručnjake drugog ciklusa studija master programa koji ovladava metodama naučnoistraživačkog rada, ali koji ne može biti specijaliziran za potrebe tržišta rada.
Profesor Internacionalnog Burch univerziteta u Sarajevu Damir Marjanović smatra da nije nikakva tajna da je proces formalnog obrazovanja, posebno onoga što se naziva visoko obrazovanje, u svojevrsnoj krizi identiteta u cijeloj regiji.
Dodao je da su mnoga istraživanja ukazala na to da već godinama postoji tendencija proizvodnje “visokoobrazovanih profila” koji se ne traže na modernom tržištu rada, te da ovakvu činjenicu u BiH dodatno komplicira nepostojanje kontinuiranog praćenja ovoga “fenomena” zvanog “visokoobrazovani, a nezaposleni” na prostoru cijele države.
Tako se, smatra on, svaka analiza svodi na parcijalne podatke objavljene po pojedinim kantonima, regijama ili entitetima.
“Zanimljivo je da se već godinama govori kako imamo kontinuiranu hiperprodukciju visokoobrazovanih, a onda nas iznenade konačno objavljeni rezultati popisa stanovništva koji nas po procentu onih koji su završili fakultete svrsta na samo dno europske ljestvice. Stoga bi se nadležni konačno trebali zapitati ne samo o broju diploma koje se podijele tokom jedne godine u BiH, nego i o njihovoj kvaliteti, u smislu da li iza tih diploma stoji stvarno znanje ili samo ‘mrtvo slovo na papiru’, te ako i stoji znanje i vještina da li se takvo što traži na tržištu rada”, istakao je.
Mišljenja je da bi prilikom kreiranja strategije obrazovanja u BiH trebali da postoje jasni podaci i projekcije u kojem pravcu treba da ide ovo društvo i kojeg mu kadra uistinu treba za ostvarivanje tih projekcija.
“Iza ovoga ‘jednostavnog’ recepta krije se jako puno truda, posla i interdisciplinarnih studija koje kontinurano odbijamo da provedemo već dva desetljeća i za koje u biti kao društvo nemamo vremena, resursa i interesa, jer nam se kao prioriteti nameću dnevnopolitička spletkarenja, a ne egzistencijalna pitanja poput ovoga”, zaključio je Marjanović.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u BiH je 89.794 ili 2,82 posto nepismenih osoba, od čega je u Kantonu Sarajevo 6.306 ili 1,7 posto. Klix