BEOGRAD, Ekonomista Miroslav Zdravković izjavio je danas da će kao i prošle godine, većina poslovnih banaka u Srbiji odlučiti da uđe u program odobravanja subvencionisanih kredita, jer taj posao, kako je ocjenio, sa sobom ne nosi veliki rizik.
“Bankama taj program odgovara. One su apsolutno zaštićene jer je sav rizik prebačen na korisnike kredita. Međutim, nije riječ o tome da li treba očkivati od banke da se prijave za traj program već je pitanje u kojoj mjeri se efekti tih subvencija mogu izmjeriti, odnosno da li one znače veću proizvodnju i izvoz ili veće kreditno zaduženje i uvoz”, rekao je Zdravković.
On je naveo da je umjesto konkretnih programa mjera, potrebniji sistemski pristup u rješavanju problema manjka investicija i nezaposlenosti.
“Bez obzira na najbolju namjeru da se pokrene likvidnost i oživi privreda, neto efekat subvencionisanja je -subvencionisanje banaka. Banke uglavnom te pare iskoriste da bi smanjile potraživanja matičnih banaka ali se nasuprot tome povećavaju potraživanja lokalnih filijala”, rekao je Zdravković.
“Od kako je izbila kriza, naša preduzeća se razdužuju u Austriji, Italiji, Grčkoj, a zadužuju se sve više u domaćim filijalama”, kaže Zdravković.
Na pitanje da li ove godine treba očekivati da interesovanje građana i privrede za kredite bude na istom nivou kao i prošle, Zdravković je kazao da su potrebe za potrošnjom svakako izražene najviše kod mlade populacije”.
‚‚Prosječan rast štednje stanovništva u Srbiji je nekih 80 miliona evra mjesečno, dok je prosječni rast kreditiranja, znači dugova stanovništva nekih 50 miliona evra na mjesečnom nivou. Riječ je o različitim kategorijama stanovništva, oni koji štede su mahom starija populacija, dok su oni koji troše mahom mlađi ljudi starosti između 20 i 30 godina ili koji su prinuđeni da poslije jedne ili dvije decenije mijenjaju zastarjelu tehniku”, kazao je Zdravković.
Prema njegovim riječima, stvar je u različitim efektima koje te mjere mogu da daju. Na primjer, jedno je subvencija koja se odobrava po otvorenom radnom mjestu, jer će ona značiti veću proizvodnju i izvoz, a drugo je program ‘staro za novo’ jer taj program, recimo, podstiče uvoz autodijelova iz Italije.
“Umjesto programa za stimulisanje kredita, mnogo je bolje da se ta ista sredstva potroše u direktno subvencionisanje zapošljavanja i za dolazak investitora, recimo u Novi Pazar, Užice, Kraljevo, Čačak, u one dijelove Srbije koji tek treba da ožive”, ukazao je Zdravković.
On je dodao da bi trebalo podsticati dolazak novih firmi orijentisanih na izvoz i koje će otvarati svoje pogone u centralnoj Srbiji ili na jugu.
Program mjera za ublažavanje negativnih efekata svjetske ekonomske krize koji je usvojila Vlada Srbije na posljednjoj sjednici predvidjeo je izdvajanja iz budžeta za te namjene sedam milijardi dinara.
Za privredu su predviđeni subvencionisani krediti za investicije i likvidnost a za građane potrošački subvencionisani krediti i program kupovine ‘punta’ po sistemu zamjene ‘staro za novo’.
Osnovna orijentacija Ministarstva ekonomije, kroz usvajanje ovog programa, bila je dalji rast izvoza, podrška rastu BDP i rastu zaposlenosti u Srbiji. Tanjug
Kakvi će biti efekti subvencionisanih kredita?
