BANJALUKA – Putovanja ponovo uzimaju maha, pa su ove sezone ljudi u potrazi za dobrim ponudama za odmor. Istovremeno, pandemija je značajno povećala broj online transakcija. Ove okolnosti uticale su na to da prevaranti iskoriste euforiju i osmisle šeme prevara u vezi sa putovanjima.
Predstavljamo vam nekoliko savjeta kako da se zaštitite od sumnjivih ponuda u vezi sa putovanjima.
Suviše dobra ponuda je vjerovatno lažna
Prevaranti su veoma svjesni činjenice da veliki broj potrošača traga za povoljnim ponudama za putovanja. Oni koriste svaki alat koji im je na raspolaganju, kako bi doprli do svijesti potrošača koji traže najniže cijene avionskih letova, hotela, paket aranžmana ili usluga iznajmljivanja automobila.
Nemojte da vas ponese uzbuđenje što ste pronašli aranžman za odmor iz snova po veoma atraktivnoj cijeni. Nepisano pravilo koje treba slijediti je: ukoliko ponuda djeluje suviše dobro, vjerovatno je lažna.
Prepoznajte taktike
Prvi korak u zaštiti od sajber kriminala je informisanje. Veoma je bitno da znate koje taktike koriste prevaranti da ne biste postali njihova žrtva. Oni su osmislili mnoge načine da vas prevare od socijalnog inženjeringa do fišinga.
Socijalni inženjering je kada vas prevaranti ubijede da im date vaše lične podatke ili podatke o platnoj katrici. Jedan od načina je da vas neko pozove preko telefona i pretvara se da je iz turističke agencije koja nudi primamljiv paket aranžman za godišnji odmor, a potom zatraži vaše bankovne podatke kako biste uplatili depozit. Nakon toga nestaju i ne možete ih ponovo kontaktirati. Takođe, ovim ponudama vas mogu namamiti i na druge načine – koristeći mejlove, sms poruke, poruke na What’s App-u, ili oglašavanjem ponude na veb-sajtu.
Na internetu možete naći i lažnu turističku agenciju, veb-sajt nepostojećeg avioprevoznika ili ono što je još popularnije ovih dana – stranice povezane sa društvenim mrežama, koje izgledaju potpuno autentično i nude nevjerovatne ponude. Međutim, ako pažljivije pogledate URL, odnosno adresu veb sajta i njegovu sadržinu, možete primjetiti da je lažan. Na primjer, URL će imati dodatna ili različita slova i simbole, a veb-sajt može da ima gramatičke greške ili ograničene funkcije.
Fišing napadi podrazumijevaju da se prevaranti predstavljaju kao zaposleni u finansijskim institucijama ili kao trgovci, da bi dobili vaše lične podatke preko mejla ili veb-sajtova. Mogu vam slati mejl sa logotipom vaše banke ili turističke agencije, prilažući vam link sa napomenom da kliknete „što je prije moguće“, kako biste osvojili veliki popust na avionske karte ili paket aranžman. Kada kliknete na link, on će vas odvesti na lažan veb-sajt, a sve vaše uplate ići će direktno prevarantima.
Budite svoja prva linija odbrane
Finansijske institucije vrše zaštitu vaših uplata koristeći višestruke nivoe sigurnosti, kako bi spriječile prevare i krađu vaših podataka. Visa je, na primer, implementirala oznaku Visa Secure na stotinama hiljada veb-sajtova trgovaca, kako bi učinila sigurnijim vaše online transakcije. Visa takođe koristi tokenizaciju, tehnologiju koja u svakoj transakciji omogućava zamjenu povjerljivih podataka o plaćanju jedinstvenim digitalnim identifikatorom – tokenom, bez rizika da on bude ugrožen. Ipak, bitno je i da sami sebi budete prva linija odbrane od prevaranata.
Na šta treba da obratite pažnju?
Važno je da zapamtite da nikad ni sa kim ne dijelite broj računa, trocifreni sigurnosni kod (CVV2) na poleđini kartice ili jednokratnu lozinku. Znajte da finansijske institucije i provjereni trgovci nikada neće tražiti da otkrivate svoje osjetljive podatke preko telefona ili u tekstovima poruka.
URL bezbjednih sajtova počinje sa „https: //“, a ispred linka nalazi se ikonica katanca, pa je potrebno da to provjerite prije nego što izvršite uplatu.
Ako vam stigne mejl sa odličnom vremenski ograničenom ponudom, uvjerite se da je ona realna, tako što ćete da uporedite logotip sa onim sa sajta firme ili banke.
Treba se paziti i mutnih fotografija i fotografija niske rezolucije. Ako je elektronska pošta lošeg kvaliteta, velika je vjerovatnoća da je u pitanju prevara, a ne stvarna ponuda banke ili turističke agencije.
Ne klikćite na linkove i ne preuzimajte datoteke iz mejlova, ako posumnjate da nude nešto previše dobro da bi bilo istinito. U tom slučaju možete da provjerite na veb-sajtu finansijske institucije ili turističke agencije, od kojih ste navodno dobili mejl, da li zaista imaju takve ponude.
Uvijek obratite pažnju na naziv firme i iznos koji treba da platite, prije nego što potvrdite transakciju.
Investirajte u dobar antivirusni/antimalver program.
Koristite dvofaktorsku autentifikaciju (2FA) i budite oprezni na veb-sajtovima koji je ne koriste.
Takođe, možete pratiti transakcije pomoću obaveštenja u realnom vremenu, a u slučaju neovlašćenih aktivnosti odmah kontaktirajte banku koja je izdala karticu.
Uradite sve što možete da biste se zaštitli i poštedite sebe muka da vratite sopstveni novac nakon što ste prevareni.
