SARAJEVO/BANJALUKA, Poboljšanje poslovnog ambijenta u BiH, koje će posljedično voditi i povećanju broja zaposlenih, jedan je od ključnih ciljeva Reformske agende koju su prihvatile bh. vlasti. Smanjenje različitih parafiskalnih nameta, kojih u ovom trenutku ima oko 400, kao dio sveopšteg poreskog rasterećenja privrede smatra se najznačajnijim korakom na ovom putu. 
Parafiskalni nameti podrazumijevaju različite vrste naknada koje predstavljaju parafiskalni izvor budžetskih prihoda države i “pratećih” korisnika koje privreda i građani plaćaju za “korištenje dobara od opšteg interesa” (voda, šuma, rudno blago, građevinsko zemljište i drugi resursi) ili pak usluga državne administracije.
Privrednici i nevladine organizacije već godinama upozoravaju da su parafiskalni nameti teg oko vrata bh. privrede.
Entitetske vlasti uradile “analize”, poslodavci traže konkretne korake
“Opterećenje preduzetnika u BiH je najveće, kada se poredi sa zemljama Evropske unije, ali i sa zemljama okruženja. To u velikoj mjeri utiče na stvaranje nepovoljnog ambijenta za preduzetnike iz BiH, jer su potpuno nekonkurentni u odnosu na preduzetnike iz zemalja EU. Velika parafiskalna opterećenja svakako negativno utiču i na privlačenje stranih investicija”, zaključak je ovogodišnjeg istraživanja “Parafiskalni nameti za mala i srednja preduzeća u Sjeveroistočnoj Bosni” koji je, uz finansijsku pomoć EU, uradio Nezavisni biro za razvoj Gradačca.
Zbog ukazane potrebe za smanjenjem broja parafiskalnih davanja u FBiH, urađena je Analiza stanja parafiskalnih davanja u Federaciji Bosne i Hercegovine s prijedlozima mjera za smanjenje parafiskalnih opterećenja, a koja se odnosi na aktivnosti identifikacije, definicije i kontrole svih parafiskalnih nameta na svim nivoima vlasti i njihovo smanjivanje (vodne naknade, naknade za šume, takse turističkim zajednicama i ostale takse), a što je u skladu sa dokumentom Vlade Federacije BiH: “Koncept ekonomskog razvoja 2014.-2018. Ekonomski rast i zapošljavanje“ i programom rada Vlade za mandatni period 2015.-2018. godina, kaže za Klix.ba ministrica finansija FBiH Jelka Milićević.
“U saradnji sa projektom Reforma fiskalnog sektora (FAR), u skladu sa Memorandumom o razumijevanju između USAID-a i Vlade Federacije BiH, potpisanom u julu 2015. godine, kao sastavni dio Analize urađen je inicijalni Registar naknada i taksi za interaktivno korištenje podataka, koji predstavlja pregled neporeznih prihoda u Federaciji BiH i naknada koje se plaćaju za registraciju firme i u toku poslovanja. Isti pruža mogućnost pregleda naknada koje su obavezne za sve privredne subjekte, kao i naknada koje se plaćaju za korištenje određenih dobara”, pojašnjava ministrica Milićević.
Na osnovu navedene Analize i Registra izvršena je selekcija te su predložene konkretne mjere za rasterećenje privrede kroz eliminaciju pojedinih naknada i taksi, što će u narednom periodu biti razmatrano s ciljem usaglašavanja sa svim zainteresovanim stranama.
“Prihvatamo zahtjev poslodavaca da se moraju smanjiti opterećenja na rad, obaveze na platu i parafisklani nameti. Za radikalno smanjenje moramo napraviti druge zahvate u poreskom sistemu, kao što su porez na višak imovine, porez na luksuz, porez na igre, koncesije”, kazao je premijer FBiH Fadil Novalić nakon sastanka koji je 19. septembra održao sa predstavnicima Udruženja poslodavaca FBiH.
No, poslodavci su nakon ovog sastanka saopštili da su nezadovoljni angažmanom Vlade FBiH koja se samo deklarativno zalaže za smanjenje poreskih opterećenja, ali ne čine konkretne korake.
Vlada RS završila je Nacrt registra fiskalnih i parafiskalnih nameta. Ovih dana Ministarstvo finansija je pozvalo sve insituticije, pojedince i poslodavce da ukažu i na druga poreska i neporeska opterećenja koja se ne nalaze u Registru fiskalnih i parafisklanih davanja. Broj nameta je izuzetno visok i izvjesno je da će on biti i veći.
Besmisleni nameti: Poslodavcima naplaćuju i kisik
Iz Udruženja poslodavaca u FBiH za Klix.ba navode da postoji od 400 do 500 parafisklanih nameta koji su definisani kroz desetine zakona na nivou BiH, FBiH, kantonalnim i opštinskim nivoima. U RS-u postoji 346 parafiskalnih nameta, potvrdili su za Klix.ba iz Unije udruženja poslodavaca RS.
Tako vlasti u FBiH od poslodavaca naplaćuju naknade za vode, šume, požar, prirodne nesreće, puteve, frekvencije, kontrolu namirnica, izdavanje rješenja, korištenje zemljišta, isticanje reklama, uređenje građevinskog zemljišta te takse na isticanje firme, kontrolu kvaliteta, kontrolu prilikom izvoza ili uvoza, izgradnju atomskih skloništa, korištenje puteva, razvoj turizma, komunalne naknade itd.
“Svi nivoi vlasti, od opštine do države, uvode ove namete kada i koliko im treba da bi ‘ispravili’ budžetske deficite, ne vodeći pri tome računa o stvarnim potrebama i ekonomskoj snazi obveznika plaćanja. Poslodavci su preopterećeni nametima. Svim parafiskalnim nametima na nižim nivoima, u zavisnosti od kantona ili opština, poslodavci moraju isplatiti čak 90 feninga na jednu isplaćenu marku plate. To za posljedicu ima da poslodavac plaća mnogo, a radnik prima malo”, kažu za Klix.ba iz Udruženja poslodavaca u FBiH.
Pojedini parafiskalni nameti posebno su besmisleni, tako poslodavci u FBiH, indirektno, plaćaju i kisik. Naime, kantonalnim propisima o šumama propisana je naknada za opštekorisnu funkciju šuma čiji su obveznici pravne osobe koje su registrovane za obavljanje djelatnosti.
Osnov za propisivanje navedene naknade su opštekorisne funkcije šuma, kao npr. stvaranje kisika, uticaj na ljepotu krajolika, sprječavanje erozije i sl. Navedene funkcije šuma predstavljaju javno dobro od opšteg interesa za sve građane, a ne za poslodavce.
Još jedan od primjera besmislenih nameta jeste i da poslodavci moraju plaćati naknade za izlazak na tender u iznosu od oko 1.500 KM bez obrzira na to da li će određena firma dobiti tender.
“Direktna korist od ukidanja određenih parafiskalnih nameta bila bi ušteda poslodavcima blizu 15-20 miliona KM. Indirektna korist sastoji se u tome da će taj iznos biti upotrijebljen za razvoj i novo zapošljavanje, a samim tim i bolje punjenje budžeta i vanbudžetskih fondova te smanjenje sive ekonomije. Indirektna korist mogla bi biti mnogo veća. Naime, ta mjera bi imala i poticajni karakter, a direktno bi uticala i na smanjenje javne potrošnje”, pojašnjavaju iz Udruženja poslodavaca u FBiH.
Zbog brojnih parafiskalnih opterećenja koja su poslodavci obavezni uplaćivati te neujednačenog sistema kontrole bilježi se stalni rast sive ekonomije. Stoga bi smanjenje parafiskalnih nameta imalo itekakav utjecaj na povećanje zapošljavanja.
Konkretni prijedlozi poslodavaca
Vlast naknadama od parafiskalnih nameta stvara “dvostruki” budžet i omogućava sredstva za funkcionisanje veoma složenog administrativnog aparata. Međutim, stvaranjem novih radnih mjesta, kroz primjerene zakonske naknade, punili bi se fondovi i omogućili poticaji na privredu te ponovno zapošljavanje.
Posljednjih godina poslodavci predlažu niz mjera koje vlasti trebaju preduzeti za rasterećenje privrede. Neki od prijedloga su: smanjenje parafiskalnih nameta, ukidanje članarine turističkim zajednicama, smanjenje administrativnih i sudskih taksi, ukidanje više članarina za privredne komore, ukidanje obaveze notarske ovjere akata za pravne osobe.
Zatim, mjere za poboljšanje likvidnosti, pri čemu poslodavci predlažu plaćanje PDV-a po naplati, ukidanje prava na odbitni PDV za fakturu koja nije plaćena, uvođenje multilateralne kompenzacije, hitno donošenje zakona o izmirenju obaveza kojim se utvrđuje rok plaćanja budžetskih korisnika u roku do 60 dana.
“Moramo omogućiti da se najproaktivniji i najaktivniji dio populacije – poslodavci, preduzetnici razmašu. I ne samo oni. Drastičnim smanjenjem fiskalnih i parafiskalnih davanja moramo stvoriti ambijent u kojem će značajan broj građana postati preduzetnici i poslodavci. Trenutni broj poslodavaca i preduzetnika ne garantuje stabilnost sistema. Mladi ljudi trebaju biti ohrabreni da prvo pokušaju raditi, živjeti i stvarati u svojoj zemlji”, kažu za Klix.ba iz Unije udruženja poslodavaca RS. Klix