KOPENHAGEN, Neki od vodećih svjetskih ekonomista napravili su listu najisplativijih investicija za rješavanje svjetskih naizgled nerješivih problema.
“Možda ne zvuči ‘seksi’ ali rješavanje problema dijareje, crva i neuhranjenosti će učiniti dobro za veći broj siromašnih u svijetu nego neki drugi, grandiozniji zahvati”, ističe Bjern Lomborg, šef kopenhagenskog Centra za konsenzus.
Taj centar je zatražio mišljenje prominentnih ekonomista, angažovanih u deset globalno najproblematičnijih oblasti.
Lomborg, koji se 2001. proslavio knjigom “Skeptični ekolog”, je od panela eksperata, među kojima su i četvorica dobitnika Nobelove nagrade, zatražio da sastave listu najefikasnijih investicija jer, po njemu, svjetski političari i humanitarne organizacije često dozvoljavaju iracionalnim emocijama da diktiraju kako da se troše sredstva namijenjena borbi protiv siromaštva, smanjenja biološke raznolikosti ili prirodnih katastrofa.
On napominje da je stvaranje prirodnih rezervata i isključenje velikih površina šuma iz razvojnih projekata “lijepa ideja, ali je problem u tome što često ne bude ostvarena”.
Panel ekonomista lijek za to vidi u velikim investicijama u poljoprivredna istraživanja i razvoj, čime bi proizvodnja hrane postala efikasnija. Time bi se smanjila glad u svijetu i čuvala biološka raznovrsnost “smanjenjem potreba da se šumsko zemljište pretvara u poljoprivredno”.
Lomborg smatra da suprenaduvani i zahtjevi za smanjenje emisije ugljen dioksida u atmosferu jer bi taj trud mogao da bude od skromnog značaja za rješenje pitanja globalnog zagrijavanja. Osim toga, zacrtani ciljevi na tom polju se takođe često ne ostvaruju. “Mudrije je investirati u istraživanje i razvoj ‘zelene energije’ ili se pozabaviti geo-inženjeringom”, ističe Lomborg.
Na prvom mjestu riješiti neuhranjenost
Anketiranim ekonomskim ekspertima je postavljeno pitanje kako bi svijet najbolje mogao da potroši 75 milijardi dolara tokom četvorogodišnjeg perioda. Ta suma je za samo 15 odsto veća nego što se danas troši za globalnu pomoć.
Eksperti su na prvo mjesto među 10 prijedloga stavili ulaganja u borbu protiv neuhranjenosti, sugerišući da bi u to trebalo investirati po tri milijarde dolara godišnje. Time bi se riješio problem neuhranjenosti više od 100 miliona djece u svijetu.
Anketirani stručnjaci naglašavaju da se za svaki dolar uložen u rješavanje problema hronične neuhranjenosti, kasnije vrati 30 dolara. To je zato što bolja ishrana popravlja kognitivne funkcije, a time i obrazovni nivo pojedinaca i perspektive prihoda.
Ekonomski stručnjaci takođe predlažu godišnje investicije od milijardu dolara u sisteme ranog upozoravanja na prirodne katastrofe, što je mnogo isplativiji trošak nego trošak ulaganja u uklanjanje posljedica katastrofa. Tanjug