U proteklih nekoliko godina, tržišta polovnih automobila suočila su se sa problemima otkako je kriza sa poluprovodnicima ugrozila lanac kupovine automobila. Iako su mnogi proizvođači automobila smatrali da su problemi već dostigli vrhunac, činilo se da će 2022. biti godina u kojoj će se isporuke vozila vratiti na nivo prije krize.
Međutim, ti planovi su potpuno propali zbog ruske invazije na susjednu Ukrajinu, zbog čega se automobilska industrija suočava sa još većom krizom, koja će se mnogo teže riješiti.
Matas Buzelis, stručnjak za automobilsku industriju i šef komunikacija u kompaniji za obradu podataka o automobilima carVertical, dijeli svoja saznanja o ovoj situaciji.
Oštećeni lanci snabdevanja
Iako rusko tržište novih automobila nije najveće na svijetu, Buzelis ističe da ono igra značajnu ulogu u lancu snabdjevanja automobilima.
Rusija izvozi dragocene komponente za automobilsku industriju. Njemačka se, na primjer, oslanja na titanijum, gvožđe i paladijum iz Rusije. Pored toga, sa 108 miliona tona rude gvožđa proizvedene u 2021. godini, Rusija je peti najveći proizvođač rude gvožđa na svijetu i snabdjeva evropske proizvođače čelika koji se sada suočavaju sa poskupljenjima i mogućim poteškoćama u nabavci tog metala iz drugih izvora.
Invazija Rusije imala je uticaj i na automobilsku industriju u Ukrajini. Na primjer, njemački proizvođači automobila kao što su BMW i Folksvagen koriste automobilske kablovske instalacije od jednog velikog ukrajinskog dobavljača.
Pored toga, Ukrajina je treći najveći proizvođač nikla i aluminijuma na svijetu, a to su dva izuzetno dragocjena resursa potrebna za akumulatorske i EV komponente.
Konačno, Ukrajina proizvodi skoro 70% odsto gasa neona na svetu, koji je neophodan za komponente kao što su mikročipovi, za kojima već vlada nestašica.
Teže je nabaviti dobar polovan automobil
Kupovina polovnog vozila već je bila teška i skupa 2021. godine, a kako stvari stoje, biće još teža 2022. godine. Tržište polovnih automobila i dalje raste, ali trgovci polovnim automobilima suočavaju se sa nestašicom vozila.
Jedan od glavnih razloga za trenutnu situaciju je kriza na tržištu novih automobila. Proizvođači počinju da ograničavaju proizvodnju vozila kako bi proizvodnja bila niža, ali stabilnija.
Ta promjena u proizvodnji novih vozila usporava dotok automobila na tržište polovnih automobila. Vlasnici automobila zbog toga odlažu da prodaju svojih vozila ili ih uopšte i ne prodaju.
„Ljudima koji su zainteresovani za kupovinu polovnog automobila sada je dostupna jedna veoma ograničena i skupa ponuda polovnih vozila. Međutim, ograničeno snabdjevanje polovnim automobilima ne znači da kupci treba da se odreknu procedura koje ih štite od prevara. Upravo suprotno – kupci treba da provjere istoriju svakog polovnog vozila, pošto je izbor veoma sužen“, kaže gospodin Buzelis.
Kako objašnjava šef komunikacija kompanije carVertical, trgovci polovnim automobilima sada možda kupuju sve što im se nudi i manje vode računa o stanju automobila.
Rizik pri kupovini polovnog automobila koji je u lošem stanju sada je možda mnogo veći nego što je bio, recimo, prije godinu ili dvije.
Nepredvidive cijene polovnih automobila
U 2021. godini cijene polovnih automobila već su dostigle najvišu cijenu svih vremena. Iako su se stabilizovale, pa i čak počele da padaju pred kraj godine, ruska invazija na Ukrajinu stvorila je do sada neviđenu situaciju na tržištu polovnih vozila u istočnoj Evropi.
Godinama su kupci polovnih automobila iz Ukrajine hrlili u Poljsku, Litvaniju, Slovačku i Mađarsku. Dok su se noviji automobili više tražili na tržištima tih zemalja, Ukrajinci su kupovali brojne automobile starije od deset godina, posebno one sa dizel motorima, koji manje troše, ali su i ekološki „prljavi“.
Sa druge strane, smanjen protok kupaca promjeniće tržište polovnih vozila u zemljama koje se graniče sa Ukrajinom.
Cijene starijih automobila verovatno će pasti, jer trgovci pokušavaju da ublaže gubitke da bi se prilagodili trenutnoj situaciji.
Uticaj cijena goriva
Cijene goriva premašile su kritični prag od 2 evra po litru u mnogim evropskim zemljama, što je stvorilo interesovanje za promjenu svakodnevnih navika.
„Rast cijena goriva dovešće do toga da neki vozači manje putuju. Ljudi će možda skratiti svoju godišnju kilometražu tako što će koristiti javni prevoz ili druga alternativna prevozna sredstva. Manje kilometara bi značilo i manje nezgoda, što bi dovelo do uštede u troškovima održavanja“, kaže stručnjak iz kompanije carVertical.
Time bi se smanjio broj vozila na putu, mada porast cijena goriva povećava i interesovanje za vozila koja manje troše.
To znači da vozila sa dizel motorima mogu izazvati interesovanje zbog nenadmašno efikasne potrošnje goriva na otvorenom putu.
Međutim, ta tendencija će biti ograničena na zemlje u kojima se ne oporezuju vozila sa većom emisijom CO2.
Povećanje cijena goriva podstaći će ljude da ulažu u polovna električna vozila. Uprkos rastu cijena energenata, ukupan trošak posedovanja električnog automobila ostaje niži, a može se dodatno sniziti ako bi se solarna energija koristila za punjenje.
Procjena je da će se punjenjem solarnom energijom štediti 600–800 evra godišnje.