BANJALUKA, Nakon što je premijer Srpske Radovan Višković krajem marta pozvao sve zaposlene u javnom sektoru da se na dobrovoljnoj osnovi odreknu dijela plate koji će biti uplaćen u Fond solidarnosti za saniranje štata zbog virusa korona, u javnosti su se pojavile informacije da je dobrovoljno odricanje praćeno pritiscima na zaposlene u javnom sektoru.
Dobar dio javnosti u Srpskoj skeptičan je prema Fondu solidarnosti koji je formiran nakon poplava 2014. godine.
Tada je prikupljeno desetine miliona maraka za pomoć stanovništvu i sanaciju šteta ali nadležni nikad nisu zvanično objavili gdje je i kako novac utrošen.
Ipak, vlasti u Srpskoj preporučuju radnicima u javnom sektoru da se odreknu dijela primanja.
“Ovo je nešto što će svi zaposleni koji se odluče da to rade morati da potpišu izjavu da su saglasni da to što oni hoće ili žele da daju u fond solidarnosti to će biti stvar njihovog ličnog izbora”, kaže Radovan Višković, predsjednik Vlade RS.
Međutim, odricanje ipak nije stvar ličnog izbora. Prema našim saznanjima, najviše pritisaka ima u osnovnim i srednjim školama.
Prosvjetnim radnicima već su dostavljeni obrasci koje treba da potpišu. Rečeno im je da da sami odluče da li će dati 5,10 ili 20% odsto.
Pored toga, dobili su i termine za potpise uz upozorenje nadređenih da je dolazak obavezan, a ako ne žele potpisati da moraju napisati 0 odsto.
Međutim, iz resornog ministarstva poručuju da niko nije prisiljen već da je to preporuka ministarstva.
“Svi oni koji iz razloga sebi svojstvenih nemaju mogućnost ili ne žele da se odreknu svog ličnog prihoda u cilju dobrovoljnog davanja za Fond solidarnosti za obnovu Srpske imaju pravo i to je više puta u medijima da li postoje insinuacije hoće li ili neće ja ne ulazim u to ali jasan je stav ministarstva i Vlade Republike Srpske”, smatra Natalija Trivić, ministar prosvjete i kulture RS.
Iz sindikata uprave poručuju da je princip dobrovoljnosti zamijenjen pritiscima na zaposlene u javnom sektoru da moraju da se odreknu dijela plate.
Kažu da su obavijestili radnike da ne smije niko da ih ucjenjuje, a ukoliko se to desi, da će javno objaviti imena svih onih koji utiču na radnike.
“Ukoliko još dobijemo bilo kakav poziv da neko vrši pritisak da ćemo mi imenom i prezimenom izaći iz koje stranke on dolazi i da mi s tim nemamo problem. Radnici u RS uvijek su bili solidarni i kad se stvarala ova RS nije ju stvaralo 10 političara u ovoj državi već su je stvarali građani”, ističe Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS.
Nadležni su najavili da bi u Fond solidarnosti trebalo da se slije 500 miliona maraka. Čak i da prisile sve sve zaposlene koji su na budžetu da dio plata preusmjere u taj fond, ta cifra se teško može dostići, smatraju u opoziciji. Poručuju da niko ne treba da pristane na ucjene vlasti.
“Pozivam radnike da ne pristaju na reket na ucjene jer otimanje je klasičan reket i niko ne treba da potpiše ovu uredbu vlade oni koji su se obogatili u proteklom periodu oni treba da snose teret krize i svaka zemlja pokušava spasiti privredu i platiti sve, jedino u RS se pokušava kriza riješiti tako što će se uzeti još više para od radnika”, kaže Nebojša Vukanović, poslanik SDS-a u NS RS.
Iako vlast u Srpskoj uvjerava da je budžet likvidan, Republika Srpska zadužila se krajem marta za 300 miliona maraka novom emisijom obveznica, čijom realizacijom će prekršiti Odluku o dugoročnom zaduživanju.
Da bi se nastavilo sa zaduženjima, potrebna je saglasnost Narodne skupštine. To bi mogao da bude jedan od razloga što je vlast u Srpskoj odlučila da suspenduje rad Parlamenta kako bi odluke o zaduženju mogla da donese predsjednica Srpske Željka Cvijanović, koja, u uslovima vanrednog stanja, ima ovlaštenja da donosi uredbe sa zakonskom snagom. BN
