SARAJEVO, Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević smatra da su nedavno potpisani Sporazum o načelima energetske politike, kao i Studija eneregetskog sektora, koja daje projekciju razvoja sektora do 2020. godine, dobra osnova i pravi put ka konačnom cilju – utvrđivanju energetskih strategija u BiH, Republici Srpskoj i Federaciji BiH.
”Sporazum o načelima energetske politike, kojeg su 6. novembra u Banjaluci potpisali predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić i premijeri RS i Federacije BiH Milorad Dodik i Nedžad Branković, tretira goruća pitanja u energetici, na koja, zbog suprotstavljenih, odnosno različitih stavova entiteta, nismo bili u mogućnosti da nađemo adekvatno rješenje već nekoliko godina”, rekao je Zirojević Srni.
Prema njegovoj ocjeni, najveća snaga ovog sporazuma je u tome što su entitetski premijeri i predsjedavajući Savjeta ministara BiH prepoznali potrebu za hitnim rješavanjem ovih pitanja.
”Sporazum, koji je u međuvremenu dobio podršku i Vlade Federacije BiH, daje dovoljno prostora da nadležna ministarstva kroz svoje aktivnosti u narednom periodu naprave potrebne analize i predlože načine za rješavanje svih spornih pitanja. Ono što svi moramo imati u vidu jeste da se uspješnim rješavanjem svih ovih pitanja stvaraju pretpostavke za ekonomski razvoj BiH uopšte, ali su neke od njih i međunarodna obaveza BiH preuzeta Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice Jugoistočne Evrope, ali i Sporazum o stabilizaciji ipridruživanju između BiH i EU”, istakao je Zirojević.
O SPORAZUMU
Sporazum definiše načela energetske politike u oblastima prometa i distribucije nafte i naftnih derivata; prometa i distribucije gasa; proizvodnje, prenosa i distribucije električne energije i ekološki čistih energenata i bio-dizela.
Što se tiče oblasti prometa i distribucije nafte i naftnih derivata, Sporazumom je dogovoreno uvođenje regulacije cijene derivata na principu maksimiziranja jediničnih cijena po vrstama derivata, kao i uvođenje akcize od 10 feninga za potrebe razvoja i funkcionisanje mreže autocesta i brzih cestam i doznakom naplate na račune entiteta.
Istovremeno, stvoreni su uslovi za pokretanje proizvodnje nafte i naftnih derivata u domaćim rafinerijskim kapacitetima, s ciljem smanjenja spoljnotrgovinskog deficita BiH.
U domenu prometa i distribucije prirodnog gasa, učesnici banjalučkog sastanka usaglasili su se da posebnim ugovorom regulišu uvođenje takse od pet američkih dolara na utrošenih 1 000 metara kubnih gasa na ime izmirenja duga BiH prema Gazpromu za isporučeni prirodni ruski gas u periodu 1991 – 1995. godina, pri čemu je postignut dogovor o alociranju obaveza prema ratnom dugu u roku od najkasnije tri mjeseca.
Vlade RS i FBiH, te Savjet ministara BiH imaju obavezu da usaglase i donesu zakon o gasu BiH, što je jedna od obaveza BiH iz Evropskog partnerstva.
Dogovoreno je da se pristupi i istraživanju mogućnosti da se dio mjesečnih faktura za nabavljeni gas plaća barter-aranžmanima sa ruskim isporučiocem, kao i koordinacija razvoja gasne mreže i terminala tečnog gasa.
U oblasti proizvodnje i prenosa električne enrgije ”pao” je dogovor o preduzimanju hitnih mjera i aktivnosti za nesmetano funkcionisanje ”Elektroprenosa BiH”, kao i pokretanju inicijative za usaglašavnje zakona i statuta kompanija, te daljeg tretmana na naponskom niovu 110 kilovolti.
Usaglašen je i nastavak razgovora o pripremi za građenje zajedničkih objekata za proizvodnju električne energije i definisanja principa za izradu energetske strategije BiH, nakon izrade entitetskih strategija, uključujući donošenje novih standarda u skladu sa pravilima i direktivama EU.
U oblasti stvaranja uslova za promet i distribuciju ekološki čistih energenata i bio-dizela potpisnici Sporazuma su se usaglasili da je neophodno donijeti zakonsku regulativu za upotrebu bio-goriva, u skladu sa propisima EU.
Propisi i direktive EU moraju bit ispoštovane i na planu donošenja neophodnih instiucija za praćenje i provođenje odredbi Kjoto protokola.
STUDIJA ENERGETSKOG SEKTORA – OSNOVA ZA ENERGETSKU STARTEGIJU
Ministartvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, prema izvornim nadležnostima, ima koordinirajuću ulogu u sektoru energetike.
”Moramo biti svjesni činjenice da je energetika oblast u kojoj se prelamaju brojni interesi i ekonomski i politički. Ministarstvo u skladu sa zakonom ima koordinirajuću ulogu i u tom smislu pokušava da dođe do usaglašenih stavova po pitanju bitnih dokumenata vezanih za ovu oblast” – pojašnjava ministar Zirojević.
On je potvrdio da je najbitniji i najsveobuhvatniji dokument iz oblasti energetike upravo Studija energetskog sektora u BiH koja daje projekcije razvoja sektora do 2020. godine i pregled prioritetnih projekata sa procijenjenim investicijama u cilju efikasne integracije energetskog tržišta BiH u energetsku zajednicu i energetsko tržište EU.
”Ova Studija, treba da bude osnova za izradu sveobuhvatnih energetskih strategija u BiH, ali je potrebno da svi skupa, uložimo dodatne napore kako bi dostigli i taj postavljeni cilj” – podvukao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Zirojević naglašava da pomenuta Studija energetskog sektora BiH analizira, takođe, i energetske potencijale BiH, koji se, prije svega, ogledaju u energiji vode i nalazištima uglja, ali i u tzv. obnovljivim izvorima energije kao što su vjetar, energija sunca, bio-masa, geotermalna energije i slično.
”U kom obimu će neki od ovih resursa biti iskorišten, stvar je strateškog opredjeljenja, a izgled tzv. ”energetskog miksa”, odnosno, učešća pojedinih vidova energija u ukupnom energetskom snabdijevanju odrediće i intenzitet korištenja pojedinih energetskih resursa” – rekao je Zirojević.
On je ponovio da strategije koje bi trebalo da odrede budućnost energetskog sektora u BiH još uvijek ne postoje, ali je izrazio uvjerenje da će dogovorene aktivnosti na nivou entitetskih vlada na ovom planu veoma brzo dati prve konkretne rezultate.
Prema njegovoj ocjeni, BiH ima još jedan značajan energetski resurs, a to je – ušteda energije – o čemu se za sada u BiH malo govori.
”Bosanskohercegovačko društvo karakteriše veoma velika potrošnja energije po glavi stanovnika, a to je jasan indikator da u oblasti energetske efikasnosti možemo napraviti mnogo bolji i veći rezultat, tim prije jer postoje određene procjene koje kažu da se primjenom mjera energetske efikasnosti mogu napraviti uštede u potrošnji energije koje su, čak, nan nivou proizvodnje u nekoj hidroelektrani”, zaključio je Zirojević.
Studiju energetskog sektora BiH finansirale su Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda HZHB i Elektroprivreda RS, putem kredita Svjetske banke.
Obrađivač Studije bio je Konzorcijum koji su činili: Energetski institut ”Hrvoje Požar” iz Zagreba, Ekonomski institut iz Banjaluke, Rudarski institut iz Tuzle i ”Soluciona” iz Španije, a koordinator izrade Studije bilo je Ministarstvo spoljne trgovine BiH. SRNA