ZRENJANIN, Privredni sud u Zrenjaninu proglasio je bankrot fabrike lijekova „Jugoremedija“, četiri godine nakon otvorenog stečaja. 
Odluku je 9. novembra donio postupajući sudija Aleksandar Stojiljkovski, devet dana nakon što je zakupac Jugoremedije, novosadska firma „Union medic“, otkazala najam fabrike, a dve nedelje nakon što je Privredni sud 24. oktobra ove godine donio rješenje kojim se smatra da je podnijeti Plan reorganizacije povučen.
U rješenju kojim se određuje bankrotstvo u postupku stečaja nad Jugoremedijom, a koje je objavljeno na oglasnoj tabli suda, navodi se da stečajni povjerilac i ujedno podnosilac plana reorganizacije „Heta Real Estate“ iz Beograda nije u zakonom odobrenom roku dostavila dopunjeni plan reorganizacije.
Inače, Hipo banka kao najveći povjerilac i „Heta Real Estate“ su podnijeli plan reorganizacije koji je više puta vraćan na dopunu.
Na njihov zahtjev 19. avgusta ove godine odobren je još jedan naknadni rok, zaključno sa 15. oktobrom da povjerilac sudu vrati ispravljen i dopunjen plan reorganizacije.
U Odboru povjerilaca Jugoremedije za Danas kažu da nisu bili upoznati sa posljednjim dešavanjima i da ih je odluka zatekla.
– Skoro 700 podnesaka, zaključaka, rješenja, dopisa, izvještaja evidentirano je u stečajnom postupku koji se od decembra 2012, kada je uveden stečaj, vodi protiv „Jugoremedije”. Problem ovog predmeta bila je vrijednost fabrike, mislim da je to osnovno objašnjenje što je stečajni postupak pred sudom toliko dugo trajao. Na kraju je promjenjen sudija, mi nismo imali više informacije šta se dešava. Četiri hiljade akcionara je ostalo bez svog vlasništva, a 400 radnika bez stalnog posla – kaže za Danas Branislav Markuš, predsednik Odbora poverilaca Jugoremedije u stečaju.
Prema njegovim riječima, Jugoremedija je za mnoge bila simbol proleterskih načela, jer je fabrika četiri godine bila pod upravom radnika.
– Hoću da podsjetim da su radnici Jugoremedije pokazali da umiju da se suprotstave pljačkaškoj privatizaciji. Ta njihova borba je krunisana marta 2007. godine, kada su uspostavili svoju upravu nad fabrikom. Za uspjeh su bili zaslužni mnogi, ali prije svega Verica Barać i dr Nebojša Popov. Danas nema više ni Verice ni Nebojše, a radnici su satanizovani silnim neopravdanim tužbama. Radnička klasa je izgubila bitku pod pritiskom svega onoga što nam kapitalizam donosi, a to je nesolidarnost, korupcija, eksploatacija i dominacija – navodi Markuš.
Problemi sa Jugoremedijom počeli su u oktobru 2002. kada je fabriku privatizovala makedonska firma Jaka 80, čiji je vlasnik Nišlija Jovica Stefanović Nini.
Nakon višemjesečnog štrajka dijela zaposlenih i četiri godine sudske borbe, kada je Savjet za borbu protiv korupcije proslijedio izvještaj o nakaradnoj privatizaciji Evropskoj uniji, država je raskinula privatizaciju, konstatujući da vlasnik nije ispunio ugovorene obaveze.
Fabrikom su naredne četiri godine rukovodili radnici na čelu sa Zdravkom Deurićem, koji je kasnije sa još nekoliko svojih saradnika sudski procesuiran zbog sumnje da su prilikom osnivanja privrednog društva Penfarm oštetili Jugoremediju.
Fabrika je nastavila da se zadužuje, a posljednji veliki kredit kod Hipo banke uveo je ovog povjerioca u završnicu svoje sudbine.
U međuvremenu je proizvodne pogone zakupio novosadski Union medic, firma koja je bila zainteresovana da nastavi da tu posluje i koja je četiri godine redovno, do ovog 1. novembra, plaćala zakup fabrike.
– U Srbiji postoji samo jedan koncept dominacije, gde jedan komanduje, a ostali slušaju. Ne zaboravimo da su za ove četiri godine, od kako traje stečaj Jugoremedije u Zrenjaninu i u okolini „nikle“ tri fabrike lijekova, jedna na periferiji Zrenjanina u industrijskoj zoni “Bagljaš”, jedna u Novom Sadu i jedna u Novom Bečeju – kaže Branislav Markuš.
Žalbeni rok na odluku Privrednog suda o bankrotu Jugoremedije je osam dana, a nakon toga se pristupa naplati potraživanja povjerilaca kroz prodaju imovine.
Nije svejedno ni kako će prodaja biti obavljena, kažu bivši zaposleni, koji se nadaju da će fabrika bar biti prodata kao privredni subjekt, a ne kao građevinski objekat i građevinsko zemljište.
Krediti pojeli fabriku
Stečaj Jugoremedije je proglašen 27. decembra 2012. godine na prijedlog Hipo banke jer je Jugoremedija uzimala kredite, koje nije uspjevala da vrati.
Poslednji ugovor Jugoremedija je sa Hipo bankom sklopila u aprilu 2011. godine i riječ je o ugovoru o restrukturiranju kredita.
Ugovorne obaveze, kako je javnost obavještena, fabrika lijekova nije uspjela da ispuni zbog problema sa naplatom lijekova, pa se sve završilo blokadom računa u iznosu od 700 miliona dinara i stečajem, koji nije uzeo u obzir vrijednost licenci za lijekove.
Koliko je slučaj “Jugoremedije” komplikovan svjedoči i podatak da je nakon silnih pokušaja da se usvoji plan reorganizacije, na kraju najveći povjerilac u “Politici” 4. marta ove godine objavio oglas u kome nudi na prodaju svoja potraživanja od zrenjaninske fabrike lijekova.
Na spisku su se našli objekti i oprema obezbjeđeni hipotekom i zalogom na parceli 8460/1. Danas.rs
