Jeger: Biće inflacija sve manja

BEOGRAD, Aktuelna kretanja kursa normalna su pod sadašnjim deviznim režimom i Narodna banka Srbije treba da interveniše na tržištu samo zbog značajnih dnevnih pomjeranja, ali ne i da utiče na trend – komentariše snažno jačanje dinara posljednjih mjeseci Albert Jeger, šef Misije MMF za Srbiju u razgovoru za ”Novosti”. – Visoka inflacija je, naravno, veliki problem. Ali, zbog jačanja domaće valute i očekivane normalizacije svjetskih cijena hrane, inflacija bi osjetno trebalo da počne da pada tokom narednih nekoliko mjeseci.
* Cijene hrane su u Srbiji, ipak, već dugo više nego u regionu. Vrijedi li da, u ovom segmentu, na bilo koji način reaguje država ili treba pustiti tržište da samo reguliše odnose?
– Tržištu treba da bude dozvoljeno da igra značajniju ulogu, jer generalno ima stabilizujući uticaj na cijene hrane. Ali, Vlada može da pomogne kroz, recimo, investicije u navodnjavanje i opremu za zaštitu bilja, racionalnije korišćenje robnih rezervi, kao i sposobnost da sagleda i utiče na trgovinske i carinske barijere kako bi se minimizirala nestabilnost cijena hrane.
* Država najavljuje razne mjere, ali se većina njih oslanja na subvencije i povlašćenije kredite poslovnih banaka. Mislite li da je to dobro?
– Analizirali smo i dalje ćemo razmatrati nove mjere Vlade od slučaja do slučaja. Generalno, voleli bismo da se tako ozbiljni ekonomski problemi rješavaju dugoročno, ako je moguće. Ali, Vlada ima pravo na eksperimente sve dok se rizici drže pod kontrolom.
* Tokom maja ste započeli pregovoreo sjetu mjera koje će biti prateći deonovog aranžmana sa MMF. Čini se da u planu nije ništa novo, već se pred Srbiju opet postavljaju samo zadaci na koje se obavezala, a nije izvršila ranije…
– Još nismo usaglasili set konkretnih mjera. Razgovarali smo o raznim područjima reforme, ali mnogi specifični koraci tek treba da budu identifikovani i dogovoreni. Neke od oblasti o kojima je bilo riječi su relativno nove. Na primjer, postoji jači naglasak na različitim aspektima poslovne klime, s obzirom na to da je to od značaja za dugoročni rast. Imajući u vidu opredjeljenost Vlade za reforme, nadamo se da će se, kroz naredne pregovore, usaglasiti konkretni koraci koji će biti u najboljem interesu Srbije. Samo širok konsenzus o poželjnosti dogovorenih mjera može dati šansu njihovoj implementaciji.
* Značajno su povećani rashodi države, ali i njeni prihodi, zbog inflacije. Mislite li da period do najavljenog rebalansa na jesen može da bude opasan u smislu prekoračenja zakonom utvrđenih rashoda?
– Tačno je da će, zbog aprilskog uvećanja zarada u javnom sektoru i penzija, rashodi biti veći od planiranih. To ne mora da bude razlog za alarm, jer je inflacija uticala i na povećanje prihoda. Bitno je osigurati da se indeksacija plata i penzija vrši u skladu sa pravilima i da se ostali troškovi drže strogo u okviru budžetom odobrenih sredstava. U tom slučaju će i rebalans biti urađen na odgovarajući način i u skladu sa zakonom o budžetskom sistemu, naročito sa ciljanim deficitom.
* Mogu li javna preduzeća u Srbiji da opstanu ukoliko se ne profesionalizuju menadžmenti ovih firmi?
– Najbolja međunarodna praksa podrazumjeva uvođenje profesionalnog menadžmenta u javna preduzeća. Ali, ovo ne isključuje i druga, potencijalno izvodljiva rješenja. U svakom slučaju, kriterijume odgovornosti – da li od menadžera ili političkih partija – koji su jasno utvrđeni i stalno praćeni u javnosti. Nažalost, u praksi neka od velikih javnih preduzeća ne objavljuju pravovremeno čak ni finansijske izvještaje o svojim aktivnstima. U nekim slučajevima, finansijske informacije o javnim preduzećima nisu dostupni čak ni za 2009. godinu
* MMF insistira na restrukturiranju javnih preduzeća. Vjerujete li da je u tom smislu od koristi da se, recimo, snabdijevač prirodnog gasa u Srbiji bavi i drugim poslovima, pa da preuzimanjem firmi proizvodi, recimo, i piletinu?
– Naš savjet je da se takve djelatnosti javnih preduzeća što prije moguće izdvoje i njima rukovodi odvojeno. Odnosno, ukoliko je to ostvarivo, da se proda vlasništvo onima koji su stručni u tim oblastima. Rukovodioci javnih preduzeća energetskog sektora nisu u prilici da na pravi način odlučuju o proizvodnji u drugim, specifičnim oblastima.
* Na jačanje dinara očito utiče odluka vlasti da emitovanjem hartija od vrijednosti pokriva najveći dio budžetskog minusa. Mislite li da je to dobar put, ako se zna da ove zapise uglavnom kupuju poslovne banke, shvatajući da tu imaju veći profit nego da plasiraju kredite privredi?
– Vlada nema baš puno izbora pošto su budžetski deficit i otplata duga morali da budu finansirani. Ali, korišćenje raznih mogućnosti, na primjer kroz izdavanje evroobveznica, moglo bi da bude poželjno s obzirom na duže rokove dospijeća. Što se tiče aktivnosti banaka, ključni problem nije toliko u velikoj ponudi državnih hartija od vrijednosti, koliko u slabosti privrede i lošoj poslovnoj klimi. Naročito neizvjesnim imovinskim pravima. Ako se ova pitanja brzo reše i prostor za kreditiranje realne ekonomije će se povećati.
Milijarda nadohvat ruke
* Novi aranžman sa Fondom neće podrazumijevati povlačenje sredstava od MMF, ali će oko milijardu evra biti rezervisano, za svaki slučaj. Mislite li da Srbija neće doći u situaciju da potraži ta sredstva?
– Vjerujemo da najvjerovatnije neće biti potrebe da Srbija povuče ta sredstva. Međutim, postoje i neočekivane okolnosti, kao što je veliki rast cijene energije na svjetskom tržištu ili značajniji odliv kapitala. Srbija bi mogla da računa na ovu finansijsku podršku sve dok se program sa Fondom iz predostrožnosti primjenjuje po planu.
Bez žurbe oko restitucije
* U upravo završenim pregovorima insistirali ste da Srbija donese Zakon o restituciji. Zašto? Do sada to nije bila tema pregovora…
– Nismo insistirali na bilo kom konkretnom koraku u vezi sa zakonom. Iako je rješavanje problema povraćaja oduzete imovine važno iz više razloga, naša glavna briga je da svaki potencijalni zakon o restituciji bude u skladu sa mogućnostima Srbije da preuzme dodatno fiskalno opterećenje. Ovo pitanje bi trebalo da bude analizirano pažljivo i bez žurbe. Novosti