NOVI SAD, Od početka primjene programa subvencionisanih kredita za privredu i građane za 2010. godinu primljena su 149.143 zahtjeva u vrijednosti od 1,47 milijardi evra, a odobrena su 118.542 zajma u vredna 1,02 milijarde evra, pokazali su posljednji podaci Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja.
Razlog zašto nije bilo više odobrenih kredita je taj što pojedine banke nisu prihvatile prijedlog Vlade, a ima i onih koje su prihvatile ali iz istih ekonomskih razloga nisu odobrile veći broj kredita, jer nisu željele da rizikuju.
U Komercijalnoj banci, koja je prva primjenila program Vlade, kažu da je interesovanje građana za subvencionisane kredite veliko. Zanimljivo je to što je od ukupno odobrenih 22 miliona evra u toj banci, svega oko 300 hiljada evra otišlo na kredite za nabavku domaćeg namještaja i građevinskog materijala, nepunih 5 miliona za automobile i traktore domaće proizvodnje, a čak 17 miliona evra na gotovinske kredite.
“Upravo zbog narušene platežne moći stanovništva veliko je interesovanje za ovim gotovinskim kreditima. Iz tih sredstava ljudi namiruju neka svoja dugovanja po karticama ili iz nekih drugih kredita, neke svoje potrebe, plaćanje školarina i slično”, objašnjava Nataša Mazić iz novosadske filijale Komercijalne banke .
Oni koji su se odlučili na kupovinu domaćih proizvoda bili su ograničeni na namještaj, građevinski materijal i jedan mali dio bijele tehnike koji se proizvodi u Srbiji. Da bi kupili željenu robu oni su se odlučivali da iskoriste mogućnost veće zaduženosti po tekućem računu, koju je odobrila Narodna banka Srbije, ali ni to nije svaki put uspjevalo.
“Dobro je naglasiti da čest problem kod plasiranja robe našim kupcima predstavlja upravo ta prezaduženost građana, kada ih Kreditni biro jednog za drugim odbija zbog prezaduženosti. To smo, takođe, dobro primjetili i to je često problem kod plasmana samih kredita” – kaže Vlastislav Benka, menadžer novosadskog trgovinskog preduzeća “Novel”.
Pojedini ekonomisti smatraju da je ovim programom došlo do znatnog rasta proizvodnje namještaja i domaće bijele tehnike, ali napominju da je značajniji uticaj na ukupni rast proizvodnje u Srbiji izostao, a to je kakao kažu, bilo glavni motiv da Vlada pokrene taj program. RTV