BANJALUKA, Jeftina radna snaga i dobar poslovni potencijal glavni su mamac za strance koji se masovno odlučuju za pokretanje biznisa u Srpskoj, gdje je samo za dvije godine otvoreno gotovo 200 firmi čiji vlasnici nisu iz ove zemlje. 
Najviše preduzeća čiji su osnivači stranci otvoreno je u Banjaluci, Gradišci i Bijeljini, dok ih ni u ostalim lokalnim zajednicama ne manjka. Stranci investitori koji su šansu za uspješno poslovanje prepoznali u Srpskoj najčešće dolaze iz Srbije, Slovenije, Hrvatske, Njemačke, Italije i Austrije.
Oni su uglavnom u RS osnivali društva sa ograničenom odgovornošću, čime su otvorena brojna radna mjesta.
Osim toga, veliki broj ljudi zaposlen je kod stranaca i u trgovinama na veliko koje se bave drvopreradom, građevinskim materijalima i sanitarnom opremom. Nisu manjkale ni inženjerske i druge djelatnosti, a koje su u RS pokrenuli stranci.
Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) strani državljani su lani u RS otvorili 91 firmu, što je za 12,34 odsto više nego godinu ranije. Kako je objasnila direktor APIF-a Jelena Ćetković, razlog ovog masovnog otvaranja firmi je, između ostalog, jeftinija radna snaga u odnosu na okruženje. Prema njenim riječima, zainteresovani stranci prvo pitaju kolika je u RS najniža plata.
– Osim toga, ovom trendu doprinijelo je u uvođenje olakšica, odnosno smanjenje osnivačkog kapitala sa 2.000 KM na marku, zatim smanjenje broja procedura sa 11 na pet, kao i dana čekanja za registraciju firme, uz to, sve na jednom mjestu – rekla je Ćetkovićeva, dodajući da je to mnogo uticalo i na povećanje broja firmi domaćih osnivača.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović istakao je da je otvaranje stranih firmi veoma dobar korak za RS, ali da se postavlja pitanje šta su te firme zaista uradile.
– U RS ima mnogo stvarnih mogućnosti. S jedne strane, stranci dolaze ovdje kao osnivači kćerki firmi, kao što je preduzeće u Kotor Varošu koje se bavi metalskim sektorom. Ona, praktično, radi sve za firmu u Italiji – rekao je Pavlović.
Dodao je da su u RS, iako je visok nivo obaveza po osnovu isplaćenih ličnih dohodaka, radnici vrijedni i relativno “jeftini”.
– S druge strane, stranci su svjesni da će kod nas uspjeti, jer znaju da naš pravni i poreski sistem nije strog – kazao je Pavlović.
Registar
U sudski registar stranci mogu biti registrovani kao direktori svojih preduzeća u BiH samo ukoliko imaju rješenje o odobrenom privremenom boravku i potvrdu o prijavi rada. Da bi neki stranac bio direktor svog preduzeća u BiH, prije tri godine je morao imati, između ostalog, i radnu dozvolu, što je mnoge odbijalo, zbog čega je i došlo do izmjene i dopune Zakona o strancima. Glas Srpske