BEOGRAD, Srbija bi već do kraja godine trebalo da krene da rješava pitanje velikih preduzeća poput EPS-a, Željeznica ili Telekoma Srbija, jer te i slične firme postaju ogroman problem za budžet, izjavio je stručnjak Svjetske banke Duško Vasiljević.
“Kada pogledate broj zaposlenih i fiksna sredstva kojima te firme raspolažu, to je više nego u bilo kojoj drugoj uporedivoj zemlji. Velika javna preduzeća postaju ogroman problem za budžet”, rekao je Vasiljević.
On je, ilustrujući problem, ukazao da su izdvajanja države iz budžeta za garancije javnim preduzećima u posljednjih četiri, pet godina porasla više od pet puta, dok, prema njegovim riječima, rastu državni izdaci i po osnovu subvencija.
– Izdavanje garancija za kredite javnim preduzećima u posljednjih nekoliko godina raste, tako da sada imamo troškove servisiranja dugova tih preduzeća koji su pre četiri, pet godina iznosili oko 70 miliona evra godišnje, a u ovoj godini su oni projektovani na blizu 400 miliona evra godišnje – precizirao je Vasiljević.
Kod direktnih subvencija, kaže, najveći korisnici su Željeznice Srbije i Resavica.
– Željeznice Srbije sa nekih 130 -140 miliona evra godišnje najveći su korisnik subvencija, a pri vrhu je i Resavica koja po tom osnovu iz budžeta crpi oko 40 miliona evra godišnje – rekao je Vasiljević.
To je ogroman trošak, kaže on, i poručuje da je zato neophodno ući u reformu tih preduzeća, u povećanje njihove efikasnosti, a u nekim slučajevima i u privatizaciju.
– Mogući su različiti modeli, ali klasičan pristup je da bi preduzeća koja imaju prirodan monopol trebalo da ostanu pod kontrolom države, dok bi ona koja su u sektorima u kojima postoji tržišna utakmica, trebalo privatizovati – navodi sagovornik.
U tom smislu navodi primjer Telekoma, koji je, kaže, već na tržištu, te nema razloga da država bude većinski vlasnik.
– Posljednjih nekoliko godina Telekom polako gubi tržišno učešće, a glavni razlog je što se njemu pristupa kao da mu je glavna uloga da puni budžet. Tako se iz profita dio novca uplati u budžet, dio podijeli zaposlenima, a vrlo malo ostane za investicije i Telekom onda polako gubi tehnološku utakmicu – objašnjava Vasiljević.
Kod drugih velikih javnih preduzeća poput EPS-a, kaže on, moglo bi da se razmišlja i o drugim rješenjima, a najbitnije je da se promjeni pristup tim preduzećima. Tanjug