BEOGRAD, Srbija je, još prošle godine, riješila da pređe na nov model privrednog razvoja, kome je izvoz glavni adut. Da bi povećali plasman domaće robe preko granice, međutim, moraju se privući velike investicije u ključne oblasti. Ulaganja, upozoravaju stručnjaci, nema bez povoljnog poslovnog okruženja. Na njemu se godinama radi, ali se privrednici i dalje “sapliću” o brojne prepreke.
Šta bi Srbija trebalo da uradi u makroekonomskoj politici da bi privukla investicije, koje bi joj omogućile širenje na druga tržišta, raspravljali su stručnjaci prilikom predstavljanja USAID Projekta za bolje uslove poslovanja.
– Mnogo je započeto, ali malo završeno – ocijenio je Dušan Vujović, stručnjak Svjetske banke. – Strani investitori treba sve da završe bez pomoći ministara i vlade. Ograničenja u sistemu, međutim, to sprečavaju. Analize pokazuju da u nekoliko sektora Srbija nije ni blizu da iskoristi svoje komparativne prednosti. Pominjao se metalski i tekstilni kompleks. Velike investicije još nisu došle do tih ključnih sektora. Poslije 2000. godine, u uslovima velikog priliva deviza, kurs je formiran na strani precjenjenosti. Uvoznici su u takvim uslovima imali više stimulacije da uvoze, nego izvoznici da izvoze.
Posljednjih mjeseci dinar je ponovo ojačao, što ne ide u prilog izvoznicima. Ekonomisti ne spore da se njegova vrijednost formira na tržištu, ali napominju da ima mjesta za aktivnu ulogu centralne banke.
– Izvoz ranije nije funkcionisao zbog precjenjenog kursa – kaže Pavle Petrović, predsjednik Fiskalnog savjeta. – Narodna banka Srbije je tokom 2000. i 2001. držala suviše fiksiran kurs. Posljednjih godina se on korigovao i krajem prošle godine smo došli do konkurentog nivoa. Sada zabrinjava što je kurs opet počeo da apresira. Istina je da se on formira na tržištu, ali je i dio finansijskih transakcija i tu ima prostora za djelovanje.
I da kurs nije nikakav problem srpskim izvoznicima, vraćamo se na pitanje od koga izvoz prije svega zavisi. A ekonomisti odgovaraju – od stranih investitora.
– Pitanje je ko izvozi iz Srbije – kaže Boris Begović, predsjednik Centra za liberalno demokratske studije. – Ko to treba i ko to može da izvozi? Izvoz iz Srbije je vezan i za odluke stranih investitora da dođu ili ne dođu u Srbiju. Dosadašnja politika vlade je bila direktno subvencionisanje. Ovakva politika nije produktivna, nije održiva, a vidjeli smo i političke posljedice. Konkurentnost Srbije na svjetskom tržištu se postiže konkurentnošću Srbije u privlačenju stranih direktnih investicija.
Strategija i izazovi
Srbija je i ovog puta pred odlukom da li će se držati dogovorne strategije, makar po pitanju fiskalnih pravila.
– Javni dug, iako nije velik, se ubrzava i prijeti da probije granice – rekao je Pavle Petrović. – Sada smo pred tim izborom i mislim da treba da uradimo ono što djeluje na srednji rok. Budžet za ovu godinu je napravljen i uglavnom se drži fiskalnih pravila, ali postoje izazovi da se to otme kontroli. Zato je presudno da se izbjegnu bilo kakve “ad hok” promjene poreza i doprinosa i “ad hok” promjene potrošnje. Pravi se strategija na srednji rok i prve analize govore da će u datim okvirima biti teško smanjenje deficita na 3,2 odsto BDP. Moraćemo da imamo neke promjene. Novosti