BANJALUKA,Direkor Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske /RS/ Slavko Subotić izjavio je da su u periodu za prvih devet mjeseci ove godine inspekcije Inspektorata izvršile oko 20 000 kontrola, od čega su, zbog velikog broja prijava i pritužbi, 40 odsto bile vanredne, a najveći broj, skoro trećina prijava odnosi se na oblast rada.
“U 80 odsto slučajeva inspektori su preuzeli preventivne, odnosno korektivne upravne mjere, a u 20 odsto slučajeva riječ je o represivnim upravnim i prekršajnim/krivičnim mjerama. Podneseno je oko tri hiljade prekršajnih naloga, odnosno prekršajnih prijava ukupne vrijednosti od više od tri miliona KM”, rekao je Subotić u intervjuu Srni.
Prema njegovim riječima, po osnovu naknada za rad inspektori su naplatili 4,7 miliona KM, a po osnovu “rada na crno” godišnji efekat je minimalno milion KM.
Subotić je naveo i da su inspektori uzeli više od 4 100 uzoraka poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i robe široke potrošnje, nafte i naftnih derivata, a da su laboratorijske analize pokazale da je 99 odsto uzoraka bilo ispravno.
Rad na crno i zaštita na radu
Tokom devet mjeseci ove godine inspekcijskim kontrolama “rada na crno” obuhvaćeno je 29 686 radnika, od kojih 800 ili 2,7 odsto nije bilo prijavljeno.
“Taj procenat je interesantan zbog toga što smo u deset mjeseci 2006. godine imali procenat od 8,1 odsto, a 2007. godine on je iznosio 4,6 odsto. To govori da se postepeno smanjuje nelegalan rad”, zaključio je Subotić.
On je naveo da, kada su 2006. godine inspektori vršili kontrole “rada na crno”, zaticali po deset do petnaest neprijavljenih radnika, a sada je to jedan do dva.
Subitić dodaje da će se rijetko u inspekcijskim kontrolama zateći veći broj neprijavljenih radnika i konstatuje da je to suština rada Inspektorata, a ne – kažnjavanje.
“Onog momenta kada popravimo stanje u nekoj oblasti, onda su inspekcije položile ispit, a ne ako stalno kažnjavamo – a stanje se ne popravlja”, rekao je Subotić.
On je naveo posebno područje zaštite na radu, jer “tu ljudi nažalost i ginu, a to je i pitanje bezbjedonosne kulture”.
Subotić je rekao da je za devet mjeseci ove godine registrovano šest smrtnih slučajeva – i to jedan slučaj u građevinarstvu, dva u elektroprivredi, a tri u ostalim djelatnostima, te da se broj smrtnih slučajeva smanjuje.
On je dodao da su u istom periodu registrovane i 33 teže povrede na radu, od čega 10 u šumarstvu i drvnoj industriji. “Na ovim pitanjima treba da se angažuju svi, i poslodavci i radnici i društvo u cjelini, jer sve dok imamo i jedan smrtni slučaj, situacija nije dobra”, istakao je Subotić.
On je naglasio da se nedovoljno prate profesionalne bolesti, tako da Inspektorat nema podataka o tome, ali da bi nova zakonska rješenja i nedavno donesea podzakonska akta trebalo da uvedu red u ovaj problem.
Subotić dodaje da su ti propisi odredili i zadužili medicinu rada da prati profesionalne bolesti, jer je veoma važno da se razdvoji profesionalna bolest od nekih drugih razloga, što je bitno za zaštitu na radu.
Kontrola propisanih marži
Subotić je naveo podatak po kojem je stupanjem Uredbe o izmjeni uredbe o ograničavanju marži u promet od 4. oktobra ove godine do 26. novembra Tržišna inspekcija izvršila 1 079 kontrola cijena brašna, soli, šećera, mlijeka, ulja, pesticida i vještačkih đubriva i utvrdila da 28 subjekata kontrole, ili 2,6 odsto izvršenih kontrola, nisu ispoštovali ovu uredbu, te po tom osnovu nezakonito ostvarili dobit od 2 615 KM.
“Naloženo je vraćanje cijena na dozvoljeni nivo i izrečene su novčane kazne od 129.400 KM”, rekao je Subotić podsjetivši da novčane kazne iznose 7.000 KM za pravna lica, 1.000 KM za odgovorna lica u pravnom licu i 1.000 KM za preduzetnike.
On je podsjetio da se cijene formiraju slobodno, izuzev u dijelu gdje su ograničene marže i taj dio se kontroliše.
Inspektorat i mediji
U dvije godine i devet mjeseci postojanja Republičke uprave za inspekcijske poslove u institucionalnom, organizacionom i funkcionalnom smislu uspostavljen je kao značajan ovaj kontrolni organ vlade RS i sve kontrole su na jednom mjestu, a prije toga kontrole su bile u nadležnosti ministarstava.
“Mi dajemo značaja komponenti prevencije svugdje gdje je to moguće. Ako je neko načinio manji prekršaj, mi uvijek nastojimo da mu damo rok da to otkloni, jer se tim načinom doprinosi da raste društvena disciplina u promjeni propisa”, konstatovao je Subotić.
Subotić je naglasio da za Inspektorat nema nedodirljivih firmi, niti nedodirljivih subjekata.
“Za razliku od ranijih slučajeva – kada inspekcije nisu mogle ući u neke firme, kao što su to nekada bile Željeznice RS, sada toga nema. Mi ćemo ući u bilo koju firmu, bilo sami ili sa policijom – i to je naš čvsrt stav. Ako inspektor ne može ući u makar jedan subjekat – onda nema smisla postojanje Inspektorata”, kategoričan je Subotić.
Prema njegovim riječima, mediji mogu izuzetno pomoći, i to se već pokazalo.
“Otvorili smo Inspektorat javnosti. Prema mojoj ocjeni, nekada je, uslovno rečeno, `pritisak ` medija važniji od kažnjavanja. Evo jednog od primjera: Kada smo ulazili u kontrolu kvaliteta materijala asfalta, to smo objavljivali i bilo je efekta. Dobar broj asfaltnih baza nije ispunjavao potrebne uslove, sada toga nema, jedan dio njih je čak prestao da ih proizvodi”, naveo je Subotić.
Inspektorat u narednu godinu ulazi sa 331 zaposlenim, sa oko 30 inspektorskih zvanja i toliko privrednih i vanprivrednih oblasti koji su predmeti kontrole, član je Međunarodne organizacije inspektorata rada u Luksemburgu i Međunarodnog centra za razmjenu podataka o zaštiti na radu u Ženevi.
“Poseban značaj za njegov efikasniji rad ima Inspekcijski informativni sistem RS, koji će biti u funkciji početkom naredne godine”, naveo je Subotić.
On je dodao da sa 412 računara, 433 licence, umreženih šest područnih odjeljenja Inspektorata, 14 graničnih prelaza/carinskih ispostava u RS, pristupom bazi podataka PIO, registrom novčanih kazni, izvršenom obukom zaposlenih za rad na računaru po ECDL programu i drugo – svi inspektori će inspekcijski nadzor vršiti pomoću prenosnih računara sa prenosnim štampačima uz svakodnevno automatsko prenošenje izvršenog inspakcijskog nadzora u informacioni sistem.
“Inspektori će nadzor vršiti na osnovu urađenih i u sistem inkorporiranih oko 600 lista provjera, osnodno 1 250 inspekcijskih provjera. Sistem će imati mogućnost učenja na osnovu akumulirane baze znanja. Riječ je o planiranju inspekcijskih kontrola na bazi procjene rizika”, istakao je Subotić.Srna