BANJALUKA, Godinu dana nakon zvaničnog ulaska Hrvatske u EU BiH bilježi ogroman pad izvoza, ali i uvoza iz susjedne zemlje. Ipak, u ovom periodu domaća proizvodnja je dobrim dijelom uspjela da pronađe zamjenska tržišta za robu koju je ranije plasirala u Hrvatsku.
Ovo je generalna ocjena stanja vidljiva iz spoljnotrgovinskih podataka nakon prvih 12 mjeseci novih trgovinskih odnosa koji su nastupili po ulasku Hrvatske u EU.
Preciznije govoreći, u ovom vremenu izvoz BiH u Hrvatsku se srozao za čak 36,02 odsto, dok je uvoz pao za 9,25 odsto. U novcu to znači da je u Hrvatsku u ovom periodu izvezena vrijednost robe manja za oko 290 miliona KM, dok je istovremeno uvoz robe bio manji za 265 miliona KM.
Kao što je i očekivano, najveće promjene nastupile su u agroindustrijskom sektoru, odnosno izvozu mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatsku.
Igor Gavran, ekonomski analitičar Spoljnotrgovinske komore BiH, naveo je da je zbog nemogućnosti izvoza u EU, samo kod tarifne oznake – mlijeko i pavlaka izvoz u Hrvatsku smanjen u vrijednosti od 30 miliona KM.
“Ulaskom Hrvatske u EU nije samo smanjen izvoz iz BiH u ovu zemlju, paralelno su smanjene i vrijednosti uvoza iz Hrvatske, onih proizvoda koji su izgubili bescarinski status, a među njima je ponovo najindikativniji izvoz mlijeka, čija je vrijednost uvoza bila manja za oko 15,3 miliona KM”, kaže Gavran.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja mljekara RS, rekao je da su proizvođači mlijeka nakon gubitka hrvatskog pronašli nova tržišta, ali je plasman u te zemlje deleko skuplji.
“Mi sada izvozimo u Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju. Međutim, izvoz na ova tržišta zbog transportnih troškova je veoma skup i ne može da unaprijedi domaću mljekarsku proizvodnju”, kaže Usorac.
On je istakao da EU sa svojim mlijekom ulazi dampinški zbog čega je nezadovoljstvo domaćih proizvođača mlijeka došlo do tačke ključanja.
“Ukoliko uskoro ne budu stvoreni uslovi za to da i mi možemo izvoziti u EU, blokiraćemo granične terminale za njihove kamione s mlijekom i na taj način pokazati domaćim vlastima da se za razliku od njih mi znamo nositi s EU”, kaže Usorac.
On je istakao da su domaći magacini puni mlijeka i da proizvođači ne znaju kuda s njim i dodao da svaki dan očekuje da će mljekare početi da otkazuju otkup od proizvođača.
“Mi znamo da je politika EU da u svakoj maloj zemlji koja nije dio EU guši domaću proizvodnju. Oni nas stavljaju u neizdrživ položaj, ali mi nikako ne mislimo ćutati”, kaže Usorac.
Podsjećanja radi, treba napomenuti da je za BiH i dalje na snazi obustava izvoza svih proizvoda animalnog porijekla u Hrvatsku. U cijeloj priči izuzetak predstavlja mogućnost plasmana svježe ribe i meda.
Ovakva situacija je, prema Gavranovim riječima, posljedica neuspjeha nadležnih institucija da ispune svoje obaveze i usklade relevantne aspekte domaćeg sistema sa zahtjevima i standardima Evropske unije.
Ipak, izmjene trgovinskih odnosa između dvije zemlje su, prema Gavranovim riječima, donijele i pozitivne promjene po BiH.
“Naime, s obzirom na to da istodobno nije došlo do smanjenja potrošnje relevantnih proizvoda na tržištu BiH, te da je najveći dio ovog smanjenog uvoza supstituiran povećanjem tržišnog učešća domaćih proizvoda, time je anuliran značajan dio izgubljenog izvoza”, objasnio je Gavran.
On ocjenjuje da bi se neke pozitivne posljedice po BiH mogle odraziti tek u narednom periodu i dodaje kako pritom prevashodno misli na to da će doći do veće zastupljenosti domaćih proizvoda na bh. tržištu, ali i pronalaska novih tržišta u zemljama potpisnicama CEFTA.
“Jedna od ključnih, pozitivnih, promjena po BiH, nakon 1. jula, je carinsko opterećenje uvoza iz Hrvatske, s posebnim naglaskom na agroindustrijske proizvode”, kaže on.
“Od ulaska Hrvatske u EU u BiH se desio i pozitivan pritisak na domaće proizvođače i izvoznike da intenziviraju aktivnosti za prodor na nova tržišta”, kaže Gavran i dodaje da su mnogi od njih uspješno to i učinili, te preusmjerili dio ranijeg izvoza u Hrvatsku na tržište CEFTA, kao i neka sasvim nova tržišta izvan regije. Nezavisne novine