BANJALUKA, Izvoz BiH u Hrvatsku tokom prošlog mjeseca, u kojem je naš susjed ušao u Evropsku uniju, oboren je za čak 14 odsto u odnosu na prethodni mjesec, čime su se obistinila strahovanja domaćih privrednika.
Najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je vrijednost julskog izvoza u Hrvatsku u poređenju s junom pala za skoro 18 miliona KM, odnosno sa 127,9 miliona maraka na oko 110 miliona.
Intenzitet trgovinskog udara na bh. privredu zbog pooštrenih evropskih uslova za plasman domaćih proizvoda na hrvatsko tržište vidljiv je iz činjenice da se, prije julskog pada, ove godine bilježio šestomjesečni rast izvoza u Hrvatsku za 11,6 odsto.
Iako je poslovna zajednica u Hrvatskoj ogorčena zbog toga što je BiH zauzela recipročan stav, zahtijevajući da uvozni hrvatski proizvodi takođe moraju ispunjavati EU standarde, iz statističkih podataka je vidljivo da imaju manju štetu nego BiH. Hrvatska, naime, bilježi nešto blaži procentualni pad mjesečnog uvoza u BiH, za 7,5 odsto, odnosno za 14,5 miliona KM u poređenju s junom (sa 192,5 na 178 miliona KM).
Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da je smanjenje trgovinske razmjene dvije zemlje bilo očekivano u novonastalim okolnostima izlaska Hrvatske iz regionalne zone slobodne trgovine CEFTA i ulaska u EU.
“U tom procesu bitne su dvije stvari. Prelaskom proizvodnje većeg broja hrvatskih firmi u BiH bilježi se supstitucija uvoza iz Hrvatske i povećanje izvoza iz tih pogona na druga tržišta regiona”, ukazuje Vasić izražavajući očekivanje da će taj trend samo jačati u predstojećem periodu.
Iako još nije objavljena analiza bh. proizvoda koji su smanjili plasman u Hrvatsku, iz dostupnih statističkih podataka jasno je da je “rampa” pala na prehrambeni sektor, koji u julu bilježi pad ukupnog izvoza za 26,5 odsto.
Kao što je i predviđano, najteže posljedice trpi mljekarska industrija, kojoj je Hrvatska predstavljala glavno izvozno tržište. Naime, ukupna vrijednost izvezenih mliječnih proizvoda i jaja u inostranstvo u julu je prepolovljena u poređenju s junom, odnosno 54 odsto, i iznosi 6,1 milion KM (u junu 13,4 miliona KM).
S obzirom na to da su domaće mljekare u junu povećale plasman u Hrvatsku, puneći skladišta distributera prije ulaska Hrvatske u EU, “crni jul” smo uporedili i sa proteklim šestomjesečnim prosjekom (8,45 miliona KM), te je opet vidljiv značajan pad izvoza mlijeka od 28 odsto.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka RS, kaže da od 1. jula “nijedna kap domaćeg mlijeka” nije prešla hrvatsku granicu, što se osjetilo na smanjenju proizvodnje koja je samo djelimično amortizovana većom prodajom na bh. tržištu i u regionu.
On je kazao da vlasti BiH zbog toga treba da insistiraju na što skorijem dolasku tima evropske veterinarske inspekcije (FVO), koji bi prekontrolisao vodeće domaće mljekare i dodijelio im izvozne brojeve EU.
“Na taj način bismo, ne samo nastavili s izvozom mlijeka u Hrvatsku, već i počeli s plasmanom u Njemačku, Francusku i druge zemlje EU, koje bilježe manjak mlijeka na domaćem tržištu”, ističe Usorac.
Vasić: Drski zahtjevi EU
Nemanja Vasić je, komentarišući trgovinske pregovore BiH i Evropske komisije, u kojima Brisel traži da omogućimo nastavak uvoza “tradicionalnih proizvoda” iz Hrvatske, ocijenio da je riječ o drskom zahtjevu.
“Istog momenta kada bismo na to pristali potpisali bismo smrtnu presudu domaćem agroindustrijskom sektoru, jer smo u potpuno neravnopravnoj poziciji s Hrvatskom, koja od ulaska u EU ima jeftinije sirovine, veće podsticaje i daleko niže kamate na kredite”, naglašava Vasić.
Vladimir Usorac, takođe, podržava stav BiH prema Zagrebu i Briselu zauzet na bazi reciprociteta, “kvota za kvotu”, odnosno da se ne dozvoli uvoz robe iz Hrvatske koja nema izvozne brojeve EU, po istom principu po kojem su od jula zaustavljeni i naši proizvodi na hrvatskoj granici. Nezavisne novine