BANJALUKA, Sektor ribarstva RS, suočen sa sve oštrijom konkurencijom na srbijanskom tržištu i carinskim barijerama pri izvozu u zemlje EU, u prvom polugodištu ove godine zabilježio je pad izvoza za 20 odsto.
“Iako imamo dozvolu za izvoz u EU, plasman na to tržište je veoma mali zbog carinske stope kojom je naša riba opterećena. Naime, uvoznici iz EU moraju da plate carinu po stopi od 12 odsto na ribu iz RS nakon što naš plasman pređe bescarinsku izvoznu kvotu, koja iznosi 60 tona za cijelu BiH. ‘Tropic ribarstvo’ je samo u prošloj godini prodalo 1.200 tona ribe, što govori koliko je mala kvota za bescarinski izvoz u EU”, kaže Dragana Radošević, direktor “Tropic ribarstva” iz Banjaluke.
Zbog takve carinske politike EU proizvođači iz RS su suočeni sa dvije opcije – da smanje cijenu ribe za vrijednost carine, a time i svoju zaradu, ili da se bore sa smanjenom konkurentnosti ako plaćanje dažbine prepuste inostranim kupcima.
Osim na tržište EU, do značajnog pada izvoza ribe iz RS došlo je i kada su u pitanju zemlje regiona.
“U regionu je značajno porasla domaća proizvodnja, što sužava prostor za izvoz. U Srbiji je na primjer došlo do hiperprodukcije, a to tržište je za našu kompaniju bilo jedna od najvažnijih izvoznih destinacija”, rekla je Radoševićeva.
Domaći uzgajivači ribe se žale i da BiH još ne može da izda sertifikat da je njihova riba uzgajana u ekološkim uslovima, zbog čega nisu u mogućnosti da na zahtjevnom evropskom tržištu istaknu svoje prednosti.
Veljko Buđen, vlasnik i direktor “Butreks ribarstva” iz Trebinja, koje ove godine planira izvoz 700 tona ribe uglavnom na tržišta Srbije, Crne Gore i Rumunije, kaže da je srbijansko tržište ključno za sektor ribarstva RS. On se, međutim, pribojava pogoršanja uslova za izvoz na tržište te susjedne zemlje.
“Firme koje izgube posao u Srbiji gube najveći dio svog posla. Imamo najave da bi nam uskoro veliki problem na tržištu Srbije mogao predstavljati snažan dampinški uvoz ribe iz Turske”, rekao je Buđen i dodao da njegovo preduzeće na tržište Srbije izveze oko 300 tona ribe godišnje, te da uprkos teškim uslovima još dobro posluje.
Igor Gavran iz Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH, smatra da bi teret carinskog opterećenja za izvoz u EU mogao da bude smanjen snažnijim državnim subvencionisanjem domaćih uzgajivača ribe.
“Time bi država proizvođačima obezbijedila viši nivo konkurenosti. Iako je proizvodnja ribe jedina animalna privredna grana u BiH koja je ispunila najzahtjevnije evropske standarde i dobila dozvolu za izvoz u EU, ona je ostala bez podrške. Nažalost, država podržava mnogo nekonkurentnije grane, dok uzgajivači ribe dobijaju vrlo male podsticaje”, izjavio je Gavran.
On je dodao da su na pad izvoza ribe uticali i globalna ekonomska kriza, koja je dovela do smanjenja standarda građana.
“S obzirom na to da je riba jedan od skupljih mesnih proizvoda, logično je da je pala njena potrošnja kako kod nas tako i u inostranstvu”, kaže Gavran.
U RS postoji 35 ribnjaka u kojima se godišnje proizvede oko 7.000 tona ribe. Procjenjuje se da polovina proizvodnje otpada na šaran, a ostatak najvećim dijelom čini pastrmka. Uzgajivači iz RS najvećim dijelom ribu izvoze u Srbiju i zemlje EU.
Riba uvijek donosi brigu
Poslovanje u sektoru ribarstva je, kažu uzgajivači, puno izazova, a u šaljivom tonu to je dočarao Veljko Buđen, vlasnik i direktor “Butreks ribarstva” iz Trebinja.
“Riba je briga i u snu i na javi. Kažu, ako je sanjate, imaćete brigu, a ako je uzgajate, sigurno imate brigu”, kazao je Buđen. Nezavisne novine
Izvoz ribe manji za petinu
