NJUJORK, Na Wall Streetu se već neko vrijeme trguje bez jasnog usmjerenja, no to bi se moglo promijeniti nakon izvještaja o zaposlenosti koji će pokazati je li slabost američke ekonomije privremena ili se radi o početku dugoročnijeg trenda.
Dow Jones oslabio je prošle sedmice 0,3 odsto, na 18.024 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,5 odsto, na 2.108 bodova, a Nasdaq indeks 1,7 odsto, na 5.005 bodova.
Pad cijena akcija ponajviše je posljedica podatka da je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-u u prvom tromjesečju porastao svega 0,2 odsto na godišnjem nivou, znatno sporije od 2,2 odsto u posljednjem lanjskom kvartalu.
Premda se slabost ekonomije pripisuje privremenim faktorima, kao što su štrajk u zapadnim američkim lukama i loše vremenske prilike, analitičari nisu sasvim sigurni da će u drugom tromjesečju uslijediti brzi oporavak jer je ekonomija, takođe, pod pritiskom visokog kursa dolara i niske cijene nafte.
Pozitivno, pak, na tržište djeluje uvjerenje ulagača da zbog oštrog usporavanja rasta ekonomije američka centralna banka neće već u junu, nego najranije u septembru povećati ključne kamatne stope, koje se već godinama kreću na rekordno niskim nivoima od blizu nula odsto.
Posljednjih sedmica tržište su pokretali kvartalni poslovni rezultati kompanija. Premda je većina njih izvijestila o većoj dobiti nego što se očekivalo, to nije posebno ohrabrilo ulagače jer su procjene analitičara postavljene vrlo nisko, pa kompanijama nije bio veći problem nadmašiti očekivanja.
Kompanije, pokazalo se, uspijevaju održati zarade, ali ne zahvaljujući povećanju prihoda, nego smanjenjem troškova. Naime, u anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je dobit kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom tromjesečju porasla za 1,1 odsto u odnosu na isti lanjski period, no njihovi su prihodi, procjenjuje se, pali 3,2 odsto.
“Mnogo je odstupanja od trendova, pa je trgovanje nestabilno. Ne vidim na vidiku ništa što bi ulagače navelo na značajniju kupovinu akcija, uključujući i izvještaj o zaposlenosti”, kaže Michael Mullaney, direktor u kompaniji Fiduciary Trust.
Izvještaj o zaposlenosti u SAD-u obično znatno utiče na smjer tržišta jer odluke Feda ponajviše zavise o situaciji na tržištu rada. Ako zaposlenost raste, a nezaposlenost pada, za očekivati je jačanje potrošnje i inflacije, a to vodi prema zaoštravanju ili, kako čelnici Feda vole reći, ‘normalizaciji’ monetarne politike.
Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u aprilu broj zaposlenih povećan za 213.000. U martu je bilo otvoreno samo 126.000 novih radnih mjesta, najmanje od decembra 2013. godine, a još jedan takav slabiji nego što se očekivalo podatak definitivno bi potvrdio da se rast najveće svjetske ekonomije usporio.
To bi dodatno učvrstilo uvjerenje ulagača da Fed neće prije jeseni povećati ključne kamate, no pitanje je bi li to pozitivno uticalo na tržište. S&P 500 indeks kreće se, naime, samo oko 1 odsto ispod najviših nivoa u istoriji, a pitanje je, kažu neki analitičari, je li to opravdano, s obzirom na oštro usporavanje rasta ekonomije i anemične poslovne rezultate kompanija. Hina