BANJALUKA – U idućem periodu biće pokrenuta „prekompozicija“ Investiciono-razvojne banke (IRB) Republike Srpske kako bi ona dobila veći značaj i veća ovlašćenja, poručeno je danas prilikom obilježavanja 15 godina postojanja IRB-a.
Nova poslovnica IRB-a u Bijeljini
Vršilac dužnosti direktora IRB-a Dražen Vrhovac rekao je danas u Banjaluci da je IRB tokom pandemije virusa korona podržala privredu i građane Srpske.
„Izašli smo sa mjerama pomoći i podrške i pokazali da smo oslonac privredi i stanovništvu. Značaj i uloga IRB-a dolazi do izražaja u vrijeme kriza, ali imamo i proaktivno djelovanje i pokrećemo i iniciramo nove procese“, rekao je Vrhovac.
Dodao je da je IRB 2018. godine jedina u Srpskoj ponudila fiksnu kamatnu stopu na stambene kredite tokom cijele otplate i sa tim se postavila kao regulator tržišta. Naveo je da su kamate sa 7,02 odsto, u 2008. godini, do danas uspjeli smanjiti na 3,77 odsto, koliko su iznosile u prvoj polovini ove godine.
Najavio je otvaranje novih poslovnica.
„Nakon Prijedora, Istočnog Sarajeva i Trebinja, tokom decembra otvorićemo poslovnicu IRB-a i u Bijeljini, tako smo bliži privredi i stanovništvu čije se potrebe razlikuju od regije do regije“, rekao je Vrhovac.
Dodao je da je od 2014. godine uložen 5,1 milion KM kroz finansiranje 64 prioritetna projekata lokalnih zajednica.
„Započeli smo kreiranje investicionih profila gradova i opština u Srpskoj sa svim mogućnostima potencijalnih ulaganja, a u planu je da početkom iduće godine završimo investicioni profil Republike Srpske“, najavio je Vrhovac.
Pohvalio se i međunarodnim aktivnostima IRB-a, ne precizirajući šta one podrazumijevaju, kao i „rastom plata, industrijske proizvodnje i ukupnim pozitivnim fiskalnim kretanjima“.
Trivić: IRB treba da se ojača
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić rekao je da su mnoga preduzeća izrasla na kreditima IRB-a.
„Opet se nalazimo u sličnoj situaciji kao prije 15 godina, opet nam treba snažan IRB i da se aktivira s obzirom da je situacija na bankarskom tržištu takva da banke, zbog svojih međunarodnih pravila, izbjegavaju određena kreditiranja. Privreda će i u budućem periodu značajno zavistiti od IRB-a i za nas je vrlo značajno da se IRB ojača“, kazao je Trivić.
Slijedi prekompozicija IRB-a
Premijer RS Radovan Višković rekao je da je IRB do sada plasirala oko 2,8 milijardi KM u privredu, preko 600 miliona u hartije od vrijednosti i preko pet miliona lokalnim zajednicama.
„Prava odluka je bila da se ide podršku stambenom zbrinjavanju mladih bračnih parova i to je dalo dobar rezultat“, rekao je Višković.
Dodao je da je IRB pokazala značaj u vrijeme finansijske krize 2008. godine, kao u za vrijeme pandemije virusa korona te da je „to spasilo značajan broj privrednih subjekata i radnika“.
Dodao je da će biti podržana i namjenska industrija, o čemu je CAPITAL već pisao.
„Sigurno da ćemo analizirati i sve pravilnike i procedure IRB-a i da ćemo ih u hodu prilagoditi privredi i stanovništvu. Imamo razgovore i sa svjetskim finansijskim institucijama koje žele da putem IRB-a plasiraju sredstva“, kazao je Višković i dodao da je 15 godina period na osnovu kojeg se može reći da je IRB opravdala postojanje.
Ministrica finansija Zora Vidović rekla je da je IRB osnovana da pomogne privredi da dođe do povoljnijih sredstava i zbog obezbjeđenje stambenih kredita mladim bračnim parovima.
„Vidimo da je tražnja za tim sredstvima jako velika, a to govori da mladi ljudi ostaju u Srpskoj i zbog toga dajemo veliku podršku tome“, rekla je Vudovićeva.
Dodala je da Vlada ima ideju da u narednim godinama izvrši određenu „prekompoziciju“ IRB-a kako bi dobila veći značaj i još veća ovlašćenja i poslove.
Nije htjela da govori na šta se konkretno to odnosi, istakavši da će se kasnije o tome razgovarati.
Ministar privrede i preduzetništva RS Vjekoslav Petričević rekao je da IRB sa svojim i sa mjerama koje Vlada donosi uspijeva da obezbijedi da privreda ostane vitalna.
„Nastavićemo sa unaprjeđenjem mjera kako bi zadržali pozitivna kretanja i trendove koje imamo u privredi“, rekao je Petričević.
IRB je formirana 2006. godine odlukom Narodne skupštine RS.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan