MOSKVA, Iz Rusije je u 2014. izašlo 2,5 puta više kapitala nego prethodne godine. Priliv direktnih stranih investicija skoro je sasvim prekinut. Rusija takve pokazatelje nije imala čak ni u kriznoj 2008.
Prema podacima Centralne banke RF, tijekom prošle godine odljev kapitala iz Rusije iznosio je 151 milijardu dolara. Radi usporedbe navodimo da je 2013. iznosio 61 milijardu dolara. Čak je i krizne 2008. ovaj pokazatelj bio znatno niži – 133,6 milijardi dolara, piše Ruski vjesnik.
Ovakve brojke nisu uspjeli predvidjeti čak ni stručnjaci. Ministarstvo financija Rusije prognoziralo je da će odljev kapitala prošle godine iznositi 90 do 100 milijardi dolara, dok je Centralna banka predviđala 128 milijardi.
Centralna banka navodi da je do odljeva kapitala došlo zbog rasta deviznih depozita i gašenja vanjskog duga ruskog privatnog sektora uz ograničenu mogućnost refinanciranja zbog sankcija.
Tokom posljednjih nekoliko godina prihodi stanovnika Rusije su porasli, a rubalj je i dalje ostao osjetljiv na fluktuaciju tečaja, i zato je logično da su u uslovima devalvacije rublja građani počeli kupovati devize.
Međutim, najveću stavku u odljevu kapitala prouzročili su sami ruski građani. Stanovnici Rusije 2014. otkupili su rekordnih 34 milijarde dolara, pri čemu najveći dio u četvrtom kvartalu. Radi usporedbe navodimo da su 2008. ruski građani otkupili 24 milijarde dolara.
“Tokom posljednjih nekoliko godina prihodi stanovnika Rusije su se povisili, a rubalj je i dalje ostao osjetljiv na fluktuaciju kursa, i zato je logično da su u uslovima devalvacije rublja građani počeli kupovati devize“, objašnjava zamjenik načelnika Centra za ekonomske prognoze Gazprombanke Maksim Petronevič.
Uostalom, treba uzeti u obzir da su sva ova sredstva de facto ostala u zemlji, a da se samo promijenila struktura štednje privatnih osoba, ističe Aleksandar Abramov iz Centra za analizu finansijskog sistema Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju (RANHiGS).
Centralna banka za 2015. prognozira odljev kapitala na razini od 118 milijardi rubalja. Prema procjeni stručnjaka, sve će ovisiti o daljnjem razvoju situacije u vezi sa sankcijama, cijenom nafte i stabilnošću rublja.
“Cijena nafte se najvjerojatnije neće vratiti na nivo od 100 dolara za barel, što znači niski devizni priljev. Osim toga, stanje ruske ekonomije se značajno pogoršalo. Odljev kapitala ove godine biće viši od 100 milijardi dolara“, smatra Elizaveta Belugina, voditeljica analitičkog odjela brokerske kompanije FBS.
Centar za ekonomske prognoze Gazprombanke predviđa da će 2015. odljev kapitala biti između 100 i 130 milijardi dolara, od kojih će 50 do 80 milijardi dolara biti isplate vanjskih dugova.
Izravne strane investicije su od početka 2014. gotovo prestale dolaziti u Rusiju, o čemu svjedoče podaci Centralne banke. Konačna cifra za ovu godinu još uvijek nije objavljena. Prema podacima za tri kvartala 2014. odljev stranih ulaganja je 21,7 milijardi dolara.
Odljev je uticao na sve sektore koji su ranije redovno dobivali direktne strane investicije i to bez izuzetka, a to su sektor nafte i plina, metalurgija, trgovina, poljoprivreda i investicije u nekretnine.
“Danas djeluju direktne i indirektne zabrane investiranja u Rusiji, pojavili su se problemi s povjerenjem zapadnih partnera prema nekim projektima u našoj zemlji“, objašnjava Aleksej Abramov iz laboratorija za analizu institucija i financijskih tržišta RANHiGS.
Tako su zbog zahlađenja rusko-njemačkih odnosa smanjene investicije u rusku strojarsku i farmaceutsku industriju.
“Mnoge njemačke kompanije su počele obustavljati investicijske projekte u Rusiji, 41 odsto kompanija je usporio investicije“, objašnjava Elizaveta Belugina iz FBS-a.
“Osim toga, zbog sankcija je stradao energetski sektor: u decembru 2014. propala je razmjena aktiva između Gazproma i najvećeg hemijskog koncerna BASF, koja je pripremana od 2011.”, dodala je Belugina.
“Obustava direktnih investicija u uslovima vanjskopolitičke neizvjesnosti je normalna pojava”, smatra zamjenik načelnika Centra za ekonomske prognoze Gazprombanke Maksim Petronevič. Međutim, prema riječima analitičara, s tačke gledišta fundamentalnih faktora, u Rusiji se ništa nije promijenilo.
“Tržište je kao i ranije veliko, električna energija je jeftina kao i ranije. Zato, po mom mišljenju, postoje svi preduslovi da kompanije razvijaju proizvodnju u Rusiji”, istakao je Petronevič. Ruski vjesnik
