BANJALUKA, Zavidno šumsko bogatstvo Republike Srpske godinama se krčmi. Gazdinstva JP „Šume RS“ povećavaju troškove, dio je u debelom minusu, a negativnim finansijskim izvještajima doprinose i štete prikazane kao krađa šume. Prema polugodišnjem izvještaju „Šuma RS“, šumokradice su samo ove godine iz državne šume izvukle više od milion KM. Šteta od šumskih krađa veća je za 55 odsto u odnosu na isti period lani. Lopovi su ukrali više od 7.000 kubnih metara drveta.
Istovremeno, šumska gazdinstva su na troškove čuvarskih službi u pola godine potrošila 3,9 miliona KM.
Cvjetanje crnog biznisa nisu zaustavili ni novi propisi kojima je vraćen legitimitet čuvarskoj službi da podnosi prekršajne prijave za bespravnu sječu, što su donedavno radili isključivo inspektori. Podnijeto je 357 krivičnih i 603 prekršajne prijave. Katastrofalnom stanju doprinosi i činjenica da se godišnje iz „Šuma RS“ ukrade više od 1,5 miliona KM drveta, a po osnovu sudskih presuda lani je naplaćeno svega 7.875 KM. Ove godine napravljen je mali pomak, pa je po sudskim presudama naplaćeno oko 16.000 KM.
Uprkos takvom stanju, direktori gazdinstava odbacuju odgovornost. Kažu da se šumske krađe povećavaju sa padom životnog standarda i pogoršanjem ekonomske situacije u društvu. Već tradicionalno, najveće štete od krađe šume su u šumskom gazdinstvu „Jahorina“ sa Pala. Trećina ukupne ukradene vrijednosti odnosi se upravo na ovo gazdinstvo – više od 330.000 KM. Inače, ovo gazdinstvo je i u najvećem minusu – prvih pola godine poslovanja završilo je sa gubitkom od 1.132.540 KM. Bilježe i lošu realizaciju plana, a rekorderi su i po gomilanju zaliha. Do direktora ovog gazdinstva Uroša Kozomare nismo uspjeli da dođemo, jer je bio odsutan.
Nakon upornih telefonskih poziva u ovom gazdinstvu su nam poručili da bi najbolje bilo da pozovemo upravu preduzeća „Šume RS“. Generalni direktor „Šuma RS“ Srđan Ljubojević, već po pravilu, nije odgovarao na naše pozive.
Drugo po vrijednosti ukradene šume je gazdinstvo „Borja“ iz Teslića. Za pola godine imali su štetu od 74.000 KM. Direktor gazdinstva Nenad Dušanić kaže da imaju velikih problema jer su u pograničnom dijelu sa Federacijom. Tu se ne zna šta je čija šuma niti nadležnost. Nedavno su oko tri ujutru zatekli kamion koji je natovario već posječeno drvo, skladišteno u gazdinstvu, ali je pobjegao.
– Dolaze kamionima, noću sijeku, kradu i voze u Travnik, Maglaj, Žepče. U sve to umješani su i mještani, koji im u tome pomažu. Pokušavamo da to spriječimo, ali imamo problema sa imovinsko-pravnim odnosima – objašnjava Dušanić. Dodaje da su i lugari često nemoćni.
– Jednog našeg čuvara su istukli, a druge su vezivali, zatvarali. I država mora da povede računa o radnicima koji čuvaju državnu svojinu – tvrdi on.
Iz šumskog gazdinstva „Oštrelj – Drinić“ ove godine ukradeno je šume u vrijednosti od 6.500 KM, ali to direktor Rajko Banjac ne smatra velikim problemom. Kaže da je stanje odlično.
– Odlično smo pokriveni čuvarskom službom. Iako smo na pograničnom dijelu sa FBiH, odgovorno tvrdim da su krađe minimalne – poručuje.
Stanjem u šumarskom sektoru ovih dana bavi se i skupštinski Odbor za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. Predsjednica Odbora Gordana Đurić kaže da će prijedloge sa javnog saslušanja o „Šumama RS“, koje je održano u martu, proslijediti u Skupštinu. Pred poslanicima NSRS bi trebalo da se nađe i prijedlog strategije razvoja šumarstva RS. Na javnom saslušanju konstatovano je da drvoprerađivači „Šumama“ duguju oko 20 miliona KM, a neki od učesnika tvrdili su da ima povlašćenih kupaca koji drvo dobijaju po nižim cijenama i na duže otplatne rokove.
Strategija od koje se očekuje da spase šumarstvo Srpske, uskladi zakonodavstvo u ovoj oblasti sa međunarodnim propisima i poveća kvalitet šumskog fonda rađena je na osnovu statističkih podataka JP „Šume RS“. Detaljna inventura šuma nije rađena od 1996. godine, što takođe svjedoči o dugogodišnjem zanemarivanju šumarstva.
Šume na meti kradljivaca
Gazdinstvo ukradeno drvo
„Jahorina” Pale 331.982 KM
„Borja” Teslić 74.419 KM
„Birač” Vlasenica 72.936 KM
„Prijedor” Prijedor 69.078 KM
„Banjaluka” 68.407 KM
Blic