BERLIN – Izvršni direktor “Dojče banke” Kristijan Zeving pozvao je Nijemce da više rade da bi pomogli u oporavku ekonomije.
“Investitori već sumnjaju u našu sposobnost da se reformišemo, a naročito u našu sposobnost i našu volju za ostvarenjima“, rekao je Zeving na bankarskom samitu “Handelsblata” u Frankfurtu.
On je dodao da će veći ekonomski rast u Njemačkoj uslijediti “samo ako promijenimo i svoj odnos prema poslu, ako smo spremni da radimo drugačije, ali generalno da radimo više i više”, piše “Politiko”.
Zeving je rekao da građani EU u prosjeku rade oko 34 sata sedmično u poređenju sa oko 28 sati u NJemačkoj.
On je podvukao da Njemačka treba da prihvati duže radne sedmice.
“Nećemo to uspjeti sa prosjekom od 28 sati sedmično i penzijom u 63. godini“, naveo je direktor “Dojče banke”.
Najveća privreda evrozone nedavno je objavila niz negativnih ekonomskih podataka.
Ekonomija je opala u drugom tromjesečju, a početkom mjeseca indeks nabavki u proizvodnji, ključni indikator industrijskog raspoloženja, bio je negativan.
Srna
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Uslijed ovolikog napredka tehnologije kad bi imali dobre vlasti bilo bi sasvim dovoljno da ljudi rade 20 sati sedmično i da mnogi mogu otići u penziju sa pedeset godina. Naravno dok rade da dio ispravno investiraju. prvo vlasti-država treba da uspostavi tržište svih roba isto kao što je tršište akcija, plemenitih metala…. Satko bi trebao da može kupiti na berzi određenu količinu goriva ili bilo kog drugog proizvoda a da je uskladišten u skladištima pod državnim nadzorom. Takođe kupac bi te proizvode mogao prodati naberzi ili ga preuzeti na određenim punktovima. Samom uspostavljanjem takve berze bi se ogromno povećao životni standard. Takođe bi to bio ogroman poticaj za privredni napredak. Pravila bi se ogromna skladišta i mnogi bi počeli proizvoditi nešto znajući da imaju gdje uskladištit uz uvjerenje da će putem berze prodati svoj proizvod. Takođe takav sistem bi ponovo dao prednost uređenim i sigurnim društvima. Opet bi kriminalna i nesigurna društva još jednom zaostala iza društava gdje vlada zakon i poredak. Međutim ako bi političari i kod nas shvatili da uspostavom ovakvog sistema i doslijednom njegovom primjenom mogu dostići i prestići mnoge visoko razvijene države mogli bi uspjeti.