MOSTAR, Global Financial Integrity (GFI) objavio je popis zemalja iz kojih se ilegalno stečeni novac iznosi u druge zemlje svijeta.
Prema tom popisu, BiH je na samom dnu i u odnosu na Srbiju i Hrvatsku, iz kojih se ilegalno iznese 4 odnosno 3,5 milijardi, iz nje se iznese 20 miliona dolara godišnje, piše Večernji list BiH.
Zbog tih podataka, Srbija odnosno Hrvatska su 35. i 40. dok je BiH od 149 zemalja 136., dok su prva dva mjesta rezervisana za Kinu i Rusiju odakle se iznese 140 odnosno 105 milijardi dolara zarađenih raznim ilegalnim aktivnostima.
Posljednji podaci su iznenađujuće dobri za BiH s obzirom na to da se od 2004. do 2013., koliko zahvata ovo istraživanje, samo u dvije godine ilegalno iznosio novac.
Izvještaj GFI-ja, za razliku od nekih ranijih, daje preciznije podatke o ilegalnim tokovima novca, a podaci su dobijeni naprednom analizom bilansa plaćanja i podataka o međunarodnoj trgovini, koje objavljuje Međunarodni monetarni fond.
Što se BiH tiče, 2005. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) formirala je finansijsko-obavještajni odjel koji se bavi sprečavanjem pranja novca i tim činom je počela sistemska borba protiv pranja novca.
Ipak, nije da nema pokušaja nezakonitog iznošenja novca. Oko 50 osoba je samo ove godine uhvaćeno u pokušaju nezakonitog prenošenja novca preko državne granice.
One koji žele raditi na taj način, muči činjenica da bez potvrde nije moguće iznijeti više od 10 hiljada KM, već za to mora postojati odobrenje Ministarstva finansija, ovisno o entitetu, što je bolje uređeno nego u nekim jačim evropskim državama.
“U slučaju da se kod osobe pronađe iznos koji je veći od dopuštenog, a da taj novac nije prijavljen carinskoj službi, protiv te osobe slijedi prekršajni postupak. Rješavanje je prekršajnih postupaka u nadležnosti sudova. S obzirom na to da je riječ o entitetskim propisima, različite su zaštitne mjere.
U RS je moguće izreći zaštitnu mjeru privremenog oduzimanja novca do konačnog rješenja postupka pred sudom, dok u FBiH nije moguće izreći zaštitnu mjeru oduzimanja novca”, rekao je ranije Ratko Kovačević, portparol UIO BiH. Posljednji brojevi, koliko god nerealno zvučali, pokazatelj su kako kontrola novca u BiH ipak postoji. Večernji.ba