BEOGRAD, Strahovanja da bi finansijski problemi Italije mogli da utiču i na ekonomiju Srbije su prema mišljenjima stručnjaka djelimično opravdana.
Kako ocjenjuju, kriza u Italiji mogla bi negativno da utiče na srpsku privredu, s obzirom da je ta zemlja jedan od najvećih investitora i važan spoljnotrgovinski partner Srbije.
“Kada kriza pogodi vašeg trećeg trgovinskog partnera realno je pretpostaviti da će biti makar indirektnih posljedica“, ocjenjuje Nikola Jovanović iz Centra za novu politiku Srbije.
On navodi da Italija ima problem sa javnim dugom, što, po njegovom mišljenju, ne mora da znači ulazak u recesiju, a privatne investicije iz te zemlje ne bi trebalo za sada da budu ugrožene u Srbiji.
Nikolić je precizirao da prije svega misli na ugovorena ulaganja Fijata i Benetona. Odlaganje održavanja Poslovnog foruma po Jovanovićevim riječima je veliki gubitak za Srbiju, jer je bilo pripremljeno objavljivanje nekoliko investicija i potpisivanje više poslovnih ugovora.
Podsjećajući da je na prošlom takvom sastanku privrednika dvije zemlje bilo potpisano 12 ugovora, Jovanović je izrazio očekivanje da će samit biti održan u septembru i da će svi dogovori biti i sprovedeni.
Jovanović je odbacio mogućnost da Italiju pogodi kriza poput one u Grčkoj, ocjenjujući da se te dvije zemlje ne mogu porediti. „Italija je mnogo razvijenija, sjever te zemlje je ključna industrijska žila kucavica. Uz to je regionalizovana država, ima dosta žilav sektor malih i srednjih preduzeća i nije tražila pomoć od EU ili MMF-a. Sama se bori sa krizom“, objašnjava on.
Jovanović ističe da je dobar potez Vlade Italije da usvoji paket mjera štednje. „Mislim da se neće prošitiri kriza na Italiju poslije Grčke i Portugalije“, zaključuje Jovanović.
Ekonomista Goran Nikolić izrazio je bojazan da će se kriza u Italiji negativno odraziti na srpski izvoz, investicije i bankarski sektor.
“Italija je jedan od dva naša najznačajnija spoljnotrgovinska partnera a posebno je značajno što je srpski izvoz u Italiju bio brzo rastući i sada se vrijednost izvoza približava vrijednosti uvoza. Postoji rizik da će Italija smanjiti potražnju za srpskim proizvodima”, rekao je on.
Ukazujući da je Italija jedan od ključnih investitora u Srbiju, on je rekao da postoji bojazan da će ako se kriza u toj zemlji rasplamsa one biti smanjenje a da postoji mogućnost da realizacija već dogovorenih investicija bude dovedena u pitanje.
On je kazao da italijanske banke u Srbiji drže značajan dio aktive, da su neke od njih vodeće kao i da bi ih veća kriza spriječila da imaju ozbiljniju bankarsku aktivnost koja bi bila finansirana novcem iz matičnih banaka.
Italija glavni partner Srbije
Italija je godinama prvorazredni spoljnotrgovinski partner Srbije i očekuje se da u 2011. razmjena dostigne rekordnih tri milijarde dolara. Italija je šesti investitor u Srbiji, u kojoj posluje oko 250 italijanskih firmi koje upošljavaju 20.000 radnika i na ovdašnjem tržištu prihoduju 2,5 milijardi dolara godišnje. Italija je kao zemlja šesta po ulaganjima u Srbiji, a njihove kompanije su za devet godina investirale skoro milijardu dolara.
Najviše brige za bankarski sektor
Potpredsjednik Privredne komore Srbije (PKS) Mihailo Vesović rekao je da trenutna situacija u ekonomiji Italije može da zabrine srpsku privredu kojoj je prvi izvozni partner. On je dodao da su “velike pesimističke prognoze i najave još daleko” i da će biti nađeno i rješenje da kriza u Italiji ne dobije velike razmjere.
Navodeći da 12,5 odsto ukupnog izvoza iz Srbije ide u Italiju, Vesović je ipak upozorio, da će, ukoliko kriza u toj državi dobije “neke ozbiljnije razmjere biti ugrožen plasman robe na italijansko tržište”.
Vesović je dodao da su Italija i Srbija ekonomski povezane i kroz mnogobrojne zajedničke poslove i investicije, čiju bi realizaciju kriza mogla da uspori.
Prema Vesoviću, još “opasniji” negativan uticaj kriza iz Italije mogla bi da ima na srpski bankarski sektor jer u Srbiji dvije velike italijanske banke Inteza i Findomestik zauzimaju 25 odsto tržišta.
“Sve ovo ukazuje da bi za Srbiju bila dobra vijest da Italija nađe način da prevaziđe krizu u kojoj se trenutno našla”, naglasio je Vesović i dodao da bi kriza u toj zemlji imala mnogo veće razmjere i posljedice nego one u Grčkoj ili Španiji.
Kriza u Italiji, smatra saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Vladimir Gligorov mogla bi da ugrozi spoljnotrgovinsku razmjenu Italije.
On navodi da “nema nikakve sumnje da će italijanska kriza kako god da se ona bude razvijala imati posljedice i za njene najvažnije privredne partnere. Tu je i Srbija, za koju je Italija dosta značajan partner”.
“U ovom trenutku reći baš kako će to da izgleda je teško jer još se mjeri odgovor italijanske Vlade na sve ove nove događaje, ali nema nikakve sumnje da će posljedica biti jer one će naravno biti jednim dijelom i usmjerene ili će se odraziti na investicije u Srbiju”, kaže Gligorov
Stevanović: Fijat u Kragujevcu nije ugrožen
Gradonačelnik Kragujevca Veroljub Stevanović vjeruje da se ekonomska kriza u Italiji neće odraziti na investicije Fijata u kragujevačku fabriku automobila, kao i da će ta zemlja brzo prebroditi krizu.
“Ne očekujem bilo kakav zastoj kada je riječ o investicijama, jer je riječ o multinacionalnoj kompaniji koja ima centralu u Italiji i koja odlično posluje, a vjerujem i da će Italija brzo prebroditi krizu jer je riječ o zemlji koja ima potencijale”, izjavio je Stevanović.
On je dodao da je u toku izgradnja četiri fabrike koje grade Fijatovi kooperanti na prostoru nekadašnje kasarne u Grošnici.
Ekonomski analitičar Miroslav Zdravković istakao je da je rast izvoza u Italiju iz Srbije i ostalih bivših jugoslovenskih republika bio najvažniji za njihov ekonomski oporavak u 2010. i 2011.
On je kazao da krize u Grčkoj, Italiji, Španiji usporavaju oporavak čitave Evrope pa i Srbije, a da početak proizvodnje Fijata u Srbiji treba da podstakne industrijski oporavak domaće privrede.
Energetski projekti po planu
Srpsko-italijanski projekti u oblasti energetike neće biti ugroženi zbog otkazivanja ekonomskog samita Srbija-Italija, jer se svi zajednički poslovi odvijaju planiranom dinamikom, kažu u Ministarstvu infrastrukture i energetike.
Dodatni sporazumi o saradnji dvije zemlje u energetici koji su bili predviđeni za potpisivanje u Beogradu, biće potpisani u septembru, na sljedećem poslovnom forumu Srbije i Italije, objašnajvaju u tom Ministarstvu.
Resorna ministarstva Srbije i Italije potpisala su do sada dva dokumenta o saradnji u oblasti energetike.
Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije i Ministarstvo privrednog razvoja Italije potpisli su 2009. godine u Beogradu Protokol o saradnji u energetici koji predviđa izgradnju novih elektrana u Srbiji za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora.
Te godine je u Rimu postignut i Sporazum kojim se utvrđuju strateški projekti na kojima će Srbija i Italija sarađivati u energetici.
U energetskom sektoru Elektroprivreda Srbije (EPS) je potpisala sa italijanskom kompanijom “Edison” preliminarni ugovor za izgradnju termoelektrane “Kolubara B”, snage 700 megavata, a stvaranje zajedničkog preduzeća se očekuje sljedeće godine.
EPS je takođe sa italijanskom partnerom “Seći energija” osnovao zajedničko preduzeće za izgradnju 10 hiroelektrana na Ibru, a dogovorena je i saradnja na izgradnji hidroelektrana na Drini i u oblasti obnovljivih izvora energije.
Berluskoni nije došao, otkazan Forum
U Srbiji je trebalo da bude održan poslovni forum Italije i Srbije, a delegaciju ministara i privrednika trebalo je da predvodi premijer Italije Silvio Berluskoni. Najprije je otkazan forum, a potom i dolazak Berluskonija, jer italijanski Parlament raspravljao je o paketu štednje. Inače, tokom posjete italijanske delegacije očekivalo se objelodanjivanje investicije u Kolubaru od skoro milijardu evra i ulaganja 800 miliona evra u izgradnju malih hidrocentrala. Treća značajna tema trebalo je da bude ulaganje više od milijardu evra u Fijat. Ambasador Italije u Beogradu Armando Varikio kaže da je srpska strana “u potpunosti razumjela” razloge odlaganja posjete. Beta, Tanjug