ZAGREB, Radnici se za vrijeme aktuelne ekonomske krize rjeđe odlučuju za bolovanje kako bi sačuvali svoje radno mjesto, pokazalo je istraživanje koje je proveo specijalizirani portal za oglašavanje radnih mjesta posao.hr tokom septembra o učestalosti i razlozima odlaska na bolovanje.
U godini ekonomske krize većina ispitanika, njih 61 posto, nije koristila bolovanje, a isto toliko ispitanika smatra kako se u njihovim firmama radnici otpuštaju radi optimizacije troškova.
Pritom 15 posto ispitanika smatra kako postoji mogućnost gubitka radnog mjesta ukoliko koriste pravo odlaska na bolovanje, dok 9 posto misli kako neki radnici zloupotrebljavaju bolovanje kao metodu za zadržavanjem radnog mjesta.
Većina ispitanika, njih 58 posto, smatra da je bolovanje dovoljno dobar razlog za otpuštanje radnika ukoliko se radi o neopravdanim razlozima izbivanja s radnog mjesta te ukoliko bolovanje nije bilo neophodno.
S druge strane, 26 posto ispitanika smatra kako se radnici ne bi trebali otpuštati zbog bolovanja jer se radi o zakonskom pravu radnika.
Ispitanici su u velikom broju, njih čak 72 posto, odgovorili kako će ove godine koristiti bolovanje samo ako se radi o težoj bolesti koja bi ih spriječila u obavljanju posla, dok je 6 posto ispitanika izjavilo kako ove godine neće koristiti bolovanje radi straha zbog gubitka svog radnog mjesta.
Četvrtina ispitanika izjavila je kako bolovanje koristi samo jednom godišnje, dok 16 posto na bolovanje odlazi više puta godišnje. S druge strane, čak 23 posto ispitanika uopšte ne koristi bolovanje.
Među ispitanicima koji koriste bolovanje, 43 posto odsutno je s radnog mjesta manje od pet dana, a 3 posto ispitanika preko mjesec dana.
Istraživanje je također pokazalo kako je vlastita bolest najčešći razlog bolovanja, što je potvrdilo 59 posto ispitanika, dok 14 posto odlazi na bolovanje zbog bolesti djeteta. Po 2 posto ispitanika bolovanje uzima radi zasićenosti poslom i zbog privatnih razloga.
Istraživanje portala posao.hr “Bolovanje – za ili protiv” provedeno je metodom anonimne online ankete koju su ispunila 432 ispitanika s područja cijele Hrvatske, dok je većina odgovora pristigla iz Zagreba i Zagrebačke županije.