NJUJORK – Investirati u Snapchat je kao voziti pijan, izjavio je Skot Galovej, profesor američkog “New York Universityja”.
“Odgovorni ljudi ne bi to trebalo da rade.” Profesor Galovej slično poređenje je upotrijebio još prije nekoliko mjeseci, u aprilu ove godine, a ponovio ga je nakon što je ovih dana dionica “Snap Inc.” dodatno pala.
Vrijednost dionica kompanije “Snap”, izdavača aplikacije Snapchat, pala je 40 odsto od vrhunca koji je dostigla odmah nakon izlaska na berzu, i ispod 17 dolara, cijene s kojom je “Snap” krenuo na IPO.
Morgan Stanley, investiciona banka koja je predvodila “Snapov” izlazak na berzu, takođe je priznala da je dionica precijenjena, te je svoje procjene spustila sa 28 na 16 dolara.
Šta se desilo? Prije nekoliko mjeseci, Snapchat je bio apsolutan medijski, sociološki i investicioni hit; nije bilo previše relevantnih igrača koji su sumnjali u njegov uspjeh.
Snapchat je imao ozbiljan i kontinuiran rast broja korisnika, korisnici su bili mlađi i lojalniji od Facebookovih, i kompanija je uvodila inovativne audiovizuelne formate poput Storiesa.
Zbog svega ovog, cijenjeni analitičar Ben Tompson je kazao kako od Snapchata očekuje da prigrabi najveći dio novca od televizijskog oglašavanja, koje sve brže prelazi na digitalne platforme. Snapchat, a ne Facebook, nudio je sljedeću masovnu platformu s potencijalnom da postane prava televizija digitalne ere.
Po izlasku na američku berzu, dionica je eksplodirala za 44 odsto, i “Snap” je u jednom trenutku bio vrijedan zaistinu nastranih 30 milijardi dolara.
Nastranih, naime, ako se ta valuacija uporedi s realnim finansijskim rezultatima kompanije, kao i valuacijom koju dobijaju slične kompanije poput Facebooka. Ali, svi su vjerovali u popularnu aplikaciju.
U godini prije izlaska na berzu, 2016, “Snap” je ostvario 404 miliona dolara prihoda i gubitak od 514 miliona što je tokom IPOa zanemareno, s obzirom na eksponencijalni rast i ogromni potencijal platforme.
Osim što je, odjednom, malo prije samog IPOa, rast usporio. Broj korisnika počeo je da stagnira, kao i prihodi, a Facebook i Instagram pokrali su sve ključne feature po kojima se Snapchat izdvajao.
Prvi finansijski rezultati nakon izlaska na berzu nisu ohrabrili prve investitore; prihodi od 149 miliona dolara bili su manji od prihoda prethodnog kvartala, prihodi po korisniku, vrlo važna metrika za appove poput Snapchata, pali su za 14 odsto, a broj aktivnih korisnika narastao je za mizernih pet odsto. Kompanija je u tom kvartalu generisala negativni cashflow od 173 miliona dolara, banke i analitičari još su jednom ispitali fundamentalne postavke Snapova biznis modela, i dionica je potonula.
Snapchat je, kad se sve ogoli, na udaru takozvanog mrežnog efekta koji veće platforme poput Facebooka i Instagrama nezaustavljivo gura prema naprijed. Pojednostavljeno što više korisnika Facebook ima, to je korisniji i zanimljiviji za sve ostale korisnike na njemu, jer se mogu spajati s više ljudi koje poznaju.
Jednako tako, što je više ljudi na Facebooku s kojima se možete spojiti, više će korisnika dolaziti na Facebook. U zatvorenom krugu, ponuda pumpa potražnju, potražnja pumpa ponudu.
Što znači da je Facebooku ili Instagramu puno lakše krasti Snapchatove feature i plasirati ih na svoju gigantsku korisničku bazu, nego Snapchatu dostići broj korisnika koje oni imaju.
Tompson često piše o tom fenomenu digitalnog monopola, koji tržišni lider ostvaruje upravo kroz mrežni efekt. Što više ljudi koristi “Googleov” pretraživač, rezultati na njemu su sve bolji, što znači da će, zbog boljih rezultata, sve više ljudi koristiti Google.
Monopol digitalne ekonomije ne postiže se kontrolom ponude, distribucije ili kroz regulativne odredbe, već dobrovoljnim odabirom korisnika.
Snapchatov protivargument jeste da oni uopšte ne misle da trče za suvim brojem korisnika, jer smatraju da je njihova korisnička baza, iako manja, znatno angažovanija, lojalnija, mlađa i potencijalno lukrativnija.
To, plus stalna inovacija i ponuda novih servisa, formata i načina spajanja korisnika, u čemu su, smatraju, daleko ispred Facebooka. Snapchat i nakon pada dionca vrijedi 18 milijardi dolara, što je još veoma optimistično.
“Ako bismo bili darežljivi, i na Snapchat aplicirali isti odnos prihoda i cijene dionica koji imamo za uberprotifabilni Facebook, vrijednost bi bila malo iznad šest milijardi dolara”, kaže Timoti Grin, novinar portala Motley Fool. “Ako bismo na Snapchat aplicirali kriterijum koji koristimo za stagnirajući Twitter, vrijednost bi iznosila 2,3 milijarde dolara”. Telegram
S