SARAJEVO, Institucije BiH i dalje neracionalno troše sredstva, tvrdi član Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH iz SNSD-a Boško Tomić.
On je novinarima nakon sjednice komisije izjavio da su revizorski izvještaji o finansijskom poslovanju institucija pokazali da u budžetu BiH postoje velike rezerve.
“Milijarda KM, koja se u budžetu izdvaja, mogla bi da bude značajno smanjena, odnosno da budžet BiH bude manji za 30 odsto i time ta sredstva budu vraćena realnom sektoru za otvranje novih radnih mjesta ili ublažavanje posljedica poplava”, naglasio je Tomić, koji je predsjedavao današnjom sjednicom Komisije.
Prema njegovim riječima, entiteti se muče da pomognu ljudima u nevolji, a milioni KM se troše na ugovore o djelu na netransparentan način za već sistematizovana radna mjesta.
Potpuno je neprihvatljivo, kaže Tomić, da se samo raspravlja o revizorskim izvještajima bez određenih sankcija, odnosno da Savjet ministara i druge institucije ne reaguju prema pojedincima, posebno tamo gdje se ponavljaju ovi slučajevi.
On smatra da revizorski izvještaji neće imati kvalitetan učinak ukoliko ne dođe do smjena i kažnjavanja onih koji su za to odgovorni.
Član Komisije iz HDZ BiH Niko Lozančić kaže da ima napretka i koristi od revizorskih izvještaja, ali se mora konačno koristiti i sistem odgovornosti za one koji dobijaju negativna ili slična mišljenja.
“Postoji čitav niz institucija koje mogu na osnovu revizorskih izvještaja da pokrenu pitanje odgovornosti bilo koga, ako za to postoji osnova. Nije uloga Parlamentarne skupštine BiH da kazneno djeluje. Za to postoje tužilaštva i druge agencije. Oni dobijaju naše izvještaje, zaključke i preporuke. Pitanje je zašto oni malo agresivnije ne ulaze u ovu sferu i ne procesuiraju odgovorne?”, ističe Lozančić.
Generalni revizor BiH Milenko Šego rekao je da je obavljena revizija finansijskog poslovanja svih 73 institucije BiH od kojih je sedam dobilo mišljenje sa kvalifikacijom, 43 pozitivno mišljenje sa skrenutom pažnjom na određene pojave koje mogu da eskaliraju, a 22 pozitivno mišljenje.
“Na mišljenja sa kvalifikacijom otpada 54 odsto budžeta BiH. Samo 10 odsto budžeta je pozitivno”, naglasio je Šego i dodao da, ipak, postoji mogućnost za iskorake.
Prema njegovim riječima, postoji blagi trend finansijske discipline, jer se oko 60 odsto preporuka realizuje, a moglo bi daleko brže i više.
Prema njegovom mišljenju, ključno je pitanje odgovornosti i bez njegovog pokretanja teško se može načiniti značajniji napredak.
“Razni su oblici te odgovornosti. Ima prostora za sve oblike odgovornosti. Parlamentarna skupština BiH može da pokrene pitanje javne i političke odgovornosti, Savjet ministara BiH i sve institucije disciplinske odgovornosti, pravosudni organi krivične odgovornosti”, naveo je Šego.
Prema njegovim riječima, javnost stalno očekuje da vlasti u BiH pokrenu pitanja odgovornosti, što izostaje.
“Svake godine obavijestimo organe za provođenje zakona o preduzimanju potrebnih radnji i oni to čine. S vremena na vrijeme ti organi zatraže određeno mišljenje i pojašnjenje”, rekao je Šego.
On smatra da ima puno neprimjerenog ponašanja, potrošnje i izdataka.
Govoreći o Izvještaju o izvršenoj reviziji učinka o temi “Upravljanje ugovorima o djelu i ugovorima o privremenim i povremenim poslovima u institucijama BiH” i Izvještaju o izvršenoj reviziji učinka o temi “Telekomunikacijska rješenja u institucijam BiH”, koje je Komisija danas jednoglasno usvojila, Šego je istakao da postoji mogućnost velike racionalizacije.
“Ne može se tolerisati da se na sistematizovana radna mjesta godinama angažuju ljudi na osnovu ugovora o djelu na netransparentan način. Neke institucije su već napravile pomake i smanjuju broj tih ugovora i vrše racionalizaciju”, naglasio je Šego.
Kad je riječ o telekomunikacijama u institucijama BiH, prema njegovim riječima, revizija je pokazla da su moguće velike uštede, jer se koristi samo 40 do 60 odsto mogućnosti telekomunikacionih rješenja koja su instalirana u institucijama BiH.
Zamjenik generalnog revizora Božana Trninić smatra da su navedena dva izvještaja pokazala da postoji prostor za značajne uštede u trošenju budžetskog novca, koje mogu da budu i do 40 odsto.
“U 2011. i 2012. godini bilo je oko 6.000 ugovora o djelu na godišnjem nivou ukupne vrijednosti 12 miliona KM, odnosno 16 miliona KM ako se u obzir uzmu i donatorska sredstva. U 2013. godini ovi ugovri iznose nešto više od sedam miliona KM. Ugovori o djelu imaju tendenciju pada za 15 odsto, ali ugovori o privremenim i povremenim poslovima pokazuju trend povećanja za 12 odsto”, navela je Trninićeva.
Ona kaže da u sklapanju ugovora o djelu i povremenim i privremenim poslovima prednjači Ministarstvo inostranih poslova BiH.
Prema njenim riječima, izvještaj o telekomunikacijama pokazao je da postoji prostor za značajne uštede da se koriste infrastrukture u vlasništvu institucija BiH koje ih ne koriste, nego vrše iznajmljivanje od drugih i za to izdvajaju značajna sredsta. Srna