Inspektorat RS se bori protiv pranja novca preko malih firmi

BANJALUKA – Inspektorat Republike Srpske zatražio je od poreskih savjetnika, računovođa, knjigovođa i drugih subjekata koji upravljaju finansijama, da u roku od deset dana dostave interne akte i popune upitnike o usklađenosti sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti BiH.

Kako saznaje CAPITAL, poziv da u roku od deset dana, odnosno do 9. februara dostave prilično obimnu dokumentaciju dobili su nasumično odabrani revizori, knjigovođe, računovođe, poreski savjetnici, konsultanati i drugi. Oni koji se ne odazovu, naći će se pod vanrednom kontrolom poslovanja i pod prijetnjom drakonskih kazni koje dostižu i do 200.000 KM za pravna i 20.000 za odgovorna lica.

Pojedini preduzetnici upozoravaju da je zahtjeve kontrolnih institucija, među kojima je i Inspektorat RS, nemoguće ispuniti i da su formalistički i nerazmjerni, te da će zbog toga stradati oni najmanji, dok će velike firme ostati van kontrole, kao i do sada.

U zahtjevu Inspektorata RS navodi se da je potrebno popuniti upitnik, te ispuniti 13 stavki i usvojiti akate iz kontrolne liste kojim se potvrđuje usklađenost sa zakonom.

Previsoki zahtjevi za male firme

Vlasnik konsultatnske kuće “Dev Con” koja sarađuje sa malim i srednjim preduzećima i jedinicama lokalne samouprave Mišel Pavlica govori nije toliko problem u obimu posla koji im je nametnut, koliko u tome da se odredbe zakona primjenjuju na potpuno aspurdan način na samostane preduzetnike.

“Radi se o firmama koje imaju mali broj zaposlenih, često je to samo jedna osoba, ostvaruju male prihode, dok se veliki gotovo zaboravljaju. I ja sam dobio upitnik i naravno da nisam pripremio svu dokumentaciju do kraja. Popunio sam ono što sam znao, ali je na neka pitanja nemoguće odgovoriti. Takođe, za dokumentaciju koju zahtijevaju je potrebno imati više od jednog zaposlenog i teško bi to ispunila jedna banka ili firma od 20 ljudi. Primjena je potpuno apsurdna za firme koje nemaju toliku infrastrukturu“, kaže Pavlica.

Objašnjava da sum nametnute brojne interne procedure unutar firme, da moraju imati osobu koja je zadužena za kontrolu poštovanja zakona, pratiti liste firmi i zemalja koje su sankcionisane. Tvrdi da se pažnja skreće sa onih koji bi trebali da budu u fokusu, na male firme koje ionako jedva opstaju.

Među pozvanima su i računovođe koje objašnjavaju da su djelatnosti koje podliježu ovom zakonu i oni poput trgovine automobilima, plemenitim metalima i draguljima, dakle svi oni koji rade sa prometom robe iznad 30.000 KM.

“Svi su bili dužni da popune upitnik i prijave se kontrolnoj službi, uz navođenje liste indikatora. Dodali su nam više posla, to je istina, ali ako zakon tako propisuje, oni imaju opravdanje i izgovor da je od usvajanja zakona prošlo dovoljno vremena za pripremu. Nema nam druge nego da se pokorimo, iako je to stvarno veliki posao, pogotovo sada kada radimo završne obračune i one mjesečne za PDV koje moramo predati do 10. u mjesecu. Osim toga, nama je teško zaključiti šta je tačno sumnjiva transakcija i to bi trebalo da bude posao SIPA-e i inspekcija“, kaže on.

Notarska komora Republike Srpske bila je prva koja je 2024. godine, kada je usvojen ovaj zakon, počela sa njegovom primjenom. Predsjednik komore Borislav Radić kaže da sad moraju i drugi da rade isto što i oni, da dokazuju porijeklo novca od kupaca.

“Govoreći perspektive mog posla, ako procijenimo da je jedna marka sumnjiva, moramo pokrenuti proceduru utvrđivanja porijekla novca. Za određen broj poslova, ona se mora sprovesti svaki put. To su kupoprodaja nepokretnosti, poklon u novcu, zajam, kao i svi poslovi vezani za privredna društva. Ako kupujete stan, morate ga platiti preko računa, ne može se podići novac i platiti gotovinom. Za iznose do 30.000 KM to je moguće, ali morate imati realne okolnosti u kojima ste to mgoli da zaradite“, kaže Radić.

Inače, za kontrolore u skladu sa ovim zakonom, osim Inspektorata RS, imenovane su i Agencija za bankarstvo RS i Agencija za bankarstvo FBiH, Poreska uprava RS, Finansijska policija FBiH (Devizni inspektorat), Direkcija za finansije BDBiH, Agencija za osiguranje RS i Agencija za nadzor osiguranja FBiH. Takođe, kontrolu vrše i Komisija za vrednosne papire FBiH, Кomisija za hartije od vrijednosti RS i Кomisija za hartije od vrijednosti BDBiH, Republička uprava za igre na sreću RS, Federalna uprava za inspekcijske poslove FBiH i Republička uprava za inspekcijske poslove RS, Ministarstvo pravde RS, Notarska komora FBiH i Pravosudna komisija BDBiH, te Advokatska komora RS i Advokatska komora FBiH.

Procjena rizika i upravljanje

U Inspektoratu RS kažu da će se pod njihovom kontrolom naći pomenuta privredna društva, kao i pružaoci usluga trusta, pošta ako obavlja usluge platnog prometa, te poslovni subjekti registrovani za trgovinu vozilima.

Tu su i trgovci plemenitim metalima, dragim kamenjem i umjetničkim predmetima u transakcijama od 20.000 КM i više, kao i posrednici u prometu nepokretnostima uključujući i iznajmljivanje, u kojima je mjesečna najamnina 20.000 КM i više.

“Zakon je baziran na procjeni rizika i upravljanju poslovnih subjekata, koji su obavezni imenovati ovlašteno lice i jednog ili više zamjenika, sa ciljem sprovođenja preventivnih mjera na sprečavanju i otkrivanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti“, kažu u Inspektoratu RS.

Kažu da prilikom procjene rizika poslovni subjekti trebaju uzeti u obzir faktore koji se odnose na klijente, države ili geografska područja, proizvode, usluge ili transakcije i kanale distribucije.

“Posebno naglašavamo da je zakonom zabranjeno primanja gotovog novca ako plaćanje za robe ili usluge prelazi 30.000 КM, čak i kada se plaćanje obavlja u nekoliko povezanih transakcija čija ukupna vrijednost prelazi navedeni iznos. Na isti način se postupa i u slučajevima primanja i odobravanja pozajmica. Apelujemo na poslovne subjekte da se blagovremeno upoznaju sa svojim obavezama, da ne čekaju dolazak inspektora, već da samostalno pokrenu aktivnosti na procjeni rizika“, poručili su iz Inspektorata RS.