SARAJEVO/SKOPLJE – Prognoze na polju tržišta rada u Adria regionu nisu optimistične. Plate u zemljama bilježe realan pad (iako nominalne vrijednosti rastu), a tempo zapošljavanja počinje da usporava. Očekuje se da će slabija privredna aktivnost u nadolazećem vremenu dovesti do nižih zarada i pada broja zaposlenih.
Bosna i Hercegovina (BiH) je u vrhu po nominalnom rastu neto plata među zemljama regije, u ovoj godini. Međutim, prema realnim pokazateljima, inflacija, odnosno rast potrošačkih cijena “pojeo” je rast plata. Stopa nezaposlenosti u BiH najveća je u regiji i kreće se oko 30 odsto.
Zarade
Sve države su u prethodnom periodu pokazale značajan nominalni rast plata tokom prve polovine 2022. godine. Gledano u širem vremenskom okviru, skok neto zarada na najvišim je nivoima u Hrvatskoj, Srbiji i BiH u proteklih barem sedam godina (mjereno pokretnim međugodišnjim prosjekom), dok Sjeverna Makedonija prednjači u skorijem periodu, pa je u posljednje dvije godine najizraženiji rast baš u toj zemlji.
Takođe, uočava se i da rast plata u Sloveniji već polako počinje da usporava. Povećanje zarada odraz je pozitivnih efekata oporavka privredne aktivnosti usljed usporavanja pandemije. Uz to, analitički tim Bloomberg Adrije zapaža da su skokovi uzrokovani i snažnom pregovaračkom moći radne snage – ona je nastala masovnom zamjenom kadrova, do čega je takođe doveo kovid.
“Naše gledište je potkrepljeno naglim povećanjem broja slobodnih radnih mjesta već od drugog kvartala 2021”, navodi se u izveštaju naših analitičara.
Međutim, postoji i druga strana medalje, kada se odmaknemo od nominalnih i pogledamo realne vrijednosti plata. Naime, ako se parametri postave u odnosu na inflaciju, neto zarade u realnom iznosu su u padu, imajući u vidu rast potrošačkih cijena.
Zaposlenost
Međugodišnja stopa rasta broja zaposlenih je bilježila jednocifrene skokove širom Adria regiona, popevši se u posljednje vrijeme na najviše nivoe u najmanje 10 godina. Izuzetak je Sjeverna Makedonija, gdje je međugodišnji pad vidljiv već u prvom kvartalu 2022.
“Ovo odražava kontinuirano strukturno jačanje lokalnih ekonomija, kao i efekte prelivanja u pogledu poboljšanja inostrane potražnje, kao dijela šireg ekonomskog oporavka od efekata kovida 19. Hrvatska je u drugom kvartalu nadmašila ostatak regiona zahvaljujući snažnom početku turističke sezone i s tim povezanim angažovanjem radne snage”, pojašnjavaju analitičari Bloomberg Adrije.
Kao rezultat opšteg prekomponovanja osoblja širom regiona, stope nezaposlenosti su (prema zvaničnim metodologijama zemalja) takođe pale na istorijski minimum svuda, sa izuzetkom Sjeverne Makedonije gdje je niži nivo nezaposlenosti zabilježen već 2019.
Konkursi za posao
Nakon što je naglo porasao tokom 2021, broj otvorenih radnih mjesta i dalje raste u odnosu na isti period prethodne godine, ali sporijim tempom.
To znači da ponovno zapošljavanje u korporativnom sektoru slabi. Obrazloženje se ogleda u tome da su kompanije: već u velikoj mjeri ispunile svoj potencijal za angažovanje novih kadrova;pogoršale svoje prognoze u pogledu budućih ekonomskih aktivnosti i time ograničavaju dodatno zapošljavanje.
Prognoze
Fundamentalni parametri za tržište rada u budućnosti su negativni, imajući u vidu opšte slabljenje privredne aktivnosti – kako lokalno, tako i u inostranstvu – što će dovesti do rezanja plata i pada broja zaposlenih.
“Ipak, budući da predviđamo da će značajnije slabljenje privredne aktivnosti nastupiti tek u posljednjem kvartalu 2022. i da postoji standardno kašnjenje slabljenja radne snage u odnosu na pad privredne aktivnosti od najmanje dva kvartala, očekujemo povećanje stope nezaposlenosti (van redovnog sezonskog otpuštanja osoblja nakon završetka turističke sezone) tek 2023. godine”, poručuje analitički tim našeg medija.
Pogoršanje raspoloženja u korporativnom sektoru direktno je povezano sa negativnim implikacijama inflacije na potrošačku aktivnost, kao i sa korporativnim investicijama na koje utiču nesigurnosti povezane sa energijom i globalne geopolitičke brige.
“Buduće implikacije na potrošnju domaćinstava takođe su negativne – nakon jake potrošnje vođene turističkom sezonom, očekujemo sporiji rast potrošnje u kasnijem dijelu 2022. i dalje slabljenje u 2023, imajući u vidu gorepomenuta očekivanja slabljenja tržišta rada”, zaključuje se u izvještaju našeg tima.
Bloomberg Adria