NJUJORK, Strahovanja ulagača od budzetskih problema članica evrozone i podaci koji pokazuju da se najveća globalna privreda sporo oporavlja od recesije izazvali su prošle sedmice, četvrte zaredom, pad cijena akcija na svjetskim berzama.
Na početku prošle sedmice cijene su akcija porasle zahvaljujući solidnim makroekonomskim podacima i poslovnim rezultatima kompanija u SAD-u. Tako je, primjera radi, američki Institut za menadžment nabavke (ISM) obavjestio da je njegov indeks industrijskog sektora u januaru porastao već šesti mjesec zaredom, i to s 54,9 na 58,4 boda, najviši nivo od avgusta 2004. godine. Ti, kao i slični podaci o jačanju proizvodnje u Kini i Evropi, postakli su rast cijena akcija u industrijskom sektoru, a zahvaljujući tome Dow Jones indeks skočio je više od 200 bodova.
Međutim, u četvrtak dolazi do preokreta u kojemu su izbrisani svi dobici od početka sedmice. Dalji rast nezaposlenosti u SAD-u i eskalacija budzetskih problema u zemljama evrozone izazvali su toga dana na Wall Streetu pad cijena akcija za više od 2,5 odsto, što je njihov najveći dnevni pad u devet mjeseci. Budzetski problemi u Grčkoj, Portugalu i Španjolskoj izazivaju strahovanja da te članice evrozone neće biti u stanju vraćati dugove, što je natjeralo ulagače na povlačenje iz rizičnih ulaganja, kao što su akcije, i potragu za sigurnim utočištem za kapital.
“Ulagači su odahnuli nakon što je nedavno privredna situacija u svijetu krenula na bolje, zahvaljujući fiskalnim i monetarnim mjerama vlasti. No, sada postaju svjesni da se plimi novca koja je lani zapljusnula tržište bliži kraj i da na naplatu dolaze bolnički računi”, kaže Karl Mills, direktor u firmi Jurika, Mills & Keifer.
Pad sklonosti ulagača prema riziku izazvao je, pak, jačanje dolara, pa je njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošle sedmice skočio iznad 80 bodova, najviši nivo u sedam mjeseci.
Pritom je američka valuta najviše ojačala u odnosu na evropsku, pa je cijena evra, po prvi puta od maja prošle godine, zaronila ispod nivoa od 1,37 dolara. Jačanje dolara izazvalo je, pak, pad cijena nafte i sirovina. Tako se, primjera radi, cijena ‘crnog zlata’ prošle sedmice strmoglavila sa 77 na 71 dolar po barelu. Zbog toga su među najvećim gubitnicama bile akcije u rudarskom i energetskom sektoru.
Ulagače nije uspio u petak ohrabriti ni podatak da je u januaru stopa nezaposlenosti u SAD-u pala s 10 na 9,7odsto, dok se očekivao njezin rast na 10,1 odsto. Izvještaj o zaposlenosti, ipak, nije sasvim pozitivan jer je, uprkos padu stope nezaposlenosti, broj zaposlenih Amerikanaca pao za 20.000, dok se očekivao rast za 5.000 osoba.
Ti, ali i niz drugih podataka, pokazuju da se američka privreda oporavlja sporije nego što su se ulagači nadali, pa je moguć, kažu analitičari, nastavak korekcije cijena akcija. Nakon prošlonedeljnog pada, Dow Jones indeks u minusu je za više od 6,5 odsto u odnosu na 19.januara, kada je dosegnuo najviši nivo u 15 mjeseci. U istom periodu S&P 500 potonuo je oko 7, a Nasdaq indeks gotovo 8 odsto. Po definiciji, korekcijom cijena akcija smatra se njihov pad za 10 odsto.
I na evropskim su berzama cijene akcija prošle sedmice oštro pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 2,4odsto , na 5.060 bodova. Frankfurtski DAX oslabio je 3,1 odsto, na 5.434 boda, dok je pariški CAC pao 4,7 odsto, na 3.563 boda.
Na Wall Streetu je prošle sedmice Dow Jones indeks oslabio 0,6 odsto, na 10.012 bodova. S&P 500 pao je 0,7odsto , na 1.066 bodova, a Nasdaq indeks 0,3 odsto, na 2.141 bod. To je već četvrtu sedmicu zaredom kako cijene akcija na Wall Streetu padaju.
Hina