BEOGRAD, Beograd i Novi Sad imaće po tri mosta više. Stanovnici glavnog grada sa jednog na drugi kraj stizaće metroom. Modernim autoputem krstariće se od Horgoša do Makedonije. Aerodromi u Beogradu i Nišu dobiće konkurenciju – desetak malih aerodroma širom Srbije.
Ovako bi, prema Nacrtu plana razvoja, Srbija trebalo da izgleda za 20 godina. Putovaćemo brže, a hoćemo li i živjeti bolje, stručnjaci se ne usuđuju da procjenjuju.
– Da li ćemo za dve decenije ličiti na zemlje koje su se u poslednje vreme vrtoglavo razvile zavisi samo od nas – smatra Borisav Stojkov, direktor Agencije za prostorno planiranje.
Navodi primjer: ležimo na 650 nalazišta minerala. Ogroman potencijal. Ipak, za sada samo potencijal…
– Ako iskoristimo prirodne resurse – šume, zemlju, mogli bismo već za 10 godina da napredujemo onako kako je to Austrija uradila – kaže Stojkov. – Naša šansa je u proizvodnji i preradi voća, drveta, vinarstvu, stočarstvu… Generalno, hrana je ono što možemo da ponudimo svetu.
Kako bi trebalo, a kako zapravo radimo – obično nema mnogo veze jedno sa drugim. Urbanizam je najbolji primjer. Tek svaki deseti zamišljeni graditeljski plan se i ostvari!
Beograd
Planirano je da se u glavnom gradu Zemun i Borča povežu mostom, a da još po jedan idu preko Ade ciganlije i Ade huje. Kao najveći potencijal Beograda smatra se Savski amfiteatar. O njemu dugo pričamo, nikako i da ga oživimo.
– Ova zona se kao ključna pominje još u planovima iz 1923. godine – kaže Žaklina Gligorijević, direktorka Zavoda za urbanizam Beograda. – Savski amfiteatar se i u novim projekcijama vidi kao ključni. Tu je zamišljena gradnja Sitija, ekonomskog centra. Ali, da bismo dobili tih 150 hektara i napravili čudo, željeznica mora da bude izmeštena u Prokop.
A, i na taj Prokop čeka se decenijama.
Sasvim drugačije trebalo bi da izgleda i Luka Beograd. Umjesto skladišta, teretnih kamiona i šlepova trebalo bi da nikne moderan stambeno-poslovni kompleks. Tako bi Beograd, malo po malo, sa obe strane, trebalo da se spusti na rijeke!
Osim ovih velikih arhitektonskih poduhvata, čeka nas i šminkanje grada. Nicaće pametne zgrade. Iako bez skore realizacije, još nije napuštena ideja o gradnji modernog poslovnog centra u bloku 26. Veliko ratno ostrvo zamislili su kao ekološki raj. Drveni bungalovi, dizajn koji ne remeti prirodu, energija dobijena od sunca, vode i vjetra.
Novi Sad i Niš
Gradnja tri nova mosta u Novom Sadu, kako najavljuje Aleksandar Jevtić, direktor JP „Urbanizam“, trebalo bi da zaokruži saobraćajni prsten i kamione ostavi izvan grada. Planira se, precizira Jevtić, da jedan most poveže Petrovaradin sa autoputem Beograd – Subotica. Drugi most trebalo bi da nikne na stubovima nekadašnjeg željezničkog mosta, a treći da poveže Somborski i Bulevar Evrope sa Sremskom Kamenicom.
Niš, bar prema najavama Miroljuba Stankovića, rukovodioca tima za Generalni urbanistički plan ovog grada, namjerava da izmjesti prugu iz centra, da se proširi, zaustavi divlju gradnju, a podigne nove stambene i poslovne zone u svih pet gradskih opština.
– Usklađen je i protokol sa „Železnicama Srbije“, novac za obilaznicu je obezbeđen, pruga će biti gotova do 2012. godine -navodi gradonačelnik Niša Miloš Simonović.
Prema najavama iz njegovog kabineta, dijelove grada povezivaće novi ili potpuno rekonstruisani bulevari. Najmanje pet miliona evra uložiće se u Univerzitet u Nišu, koji će do 2020. godine dobiti još najmanje tri fakulteta – Bogoslovski, Poljoprivredni i Fakultet političkih nauka.
Nišlije čekaju gradnja kulturno-turističkog kompleksa posvećenog caru Konstantinu, na Viniku, sa velikim krstom kao novim simbolom grada.
Šumadija
Kragujevac će, prognoze kažu, do 2015. godine postati ekonomsko, socijalno-obrazovno, tehničko, kulturno i ekološko središte centralne Srbije. Čelnici lokalne samouprave tvrde da će do kraja decenije grad dobiti i aerodrom i da će, uz Beograd, postati najrazvijeniji u državi i jedan od bolje uređenih na Balkanu.
Zahvaljujući saradnji sa „Fijatom“, Kragujevčani očekuju i da postanu najveći centar automobilske industrije u jugoistočnoj Evropi. U Skupštini Kragujevca kažu da će pored autoputa Kragujevac – Batočina nići industrijska zona površine 550 hektara.
„Leskovčanka“
Novi prostorni i generalni plan Leskovca predviđa izgradnju poslovno-stambene zgrade „Leskovčanka“ u centru grada, sa dvadesetak spratova, kao simbol novog, uređenijeg Leskovca. Nići će još dvije višespratnice – Severna i Južna kapija, na lokacijama stare autobuske stanice i kod „Bibca“.
Prema riječima Dragane Stošić, pomoćnice gradonačelnika za infrastrukturna pitanja, sagledaće se razvoj svih 144 naseljenih mjesta i, prvi put, biće predviđene lokacije za industrijske i proizvodne objekte, mini hidrocentrale i objekte na vodotokove.
Dunavski čvor
Ambiciozni planovi postoje i za Dunav, od Bezdana do Đerdapa. Svih 13 luka koje postoje na ovoj rijeci biće pretvorene u logističke centre, čvorove u kojima će se ukrštati željeznički, vazdušni, putni i vodeni saobraćaj.
– To je velika šansa da se privuče novac. U ovim čvorištima bi se roba prebacivala sa vode na kopno ili suprotno. Baš ovako su saobraćajne čvorove razvijali Irska i deo Grčke – objašnjava Stojkov. – Dunav je neprocenjiv za riječni turizam i po svojim energetskim potencijalima.
Preduslov ovakvog razvoja je da do 2021. dobijemo sistem za prečišćavanje otpadnih voda. Jer, Srbija budućnosti, kao i ostatak svijeta, mora da poštuje ekološke standarde.
Oporavak
Srbija će, prema projekcijama, tek 2015. godine dostići stope razvoja koje je imala od 2000. do kraja 2009. godine, kada je i na naša vrata zakucala globalna ekonomska kriza.
Eksperti trenutno pripremaju strategiju razvoja do 2020. godine. Javnosti će biti dostupna do ljeta. Nezvanično se, ipak, može čuti da je plan da Srbija u narednoj deceniji ostvaruje prosječni godišnji rast BDP od tri odsto.
Toplica i Uvac
Prostornim planom predviđeno je da se razbude trenutno potpuno mrtvi krajevi Srbije – kaže Borisav Stojkov. – Akcenat je na razvoju proizvodnje i turizma. Riječ je savremenom turizmu – uživanju u nedirnutoj prirodi, bez pretencioznih hotelskih kompleksa. Na ovaj način planiramo da oživimo selo i vratimo mu stanovništvo.
Toplički kraj, dodaje on, ima neprocjenjivo bogatstvo – Radan planinu i Sokolovicu, Đavolju varoš, Caričin grad, Prolom i Kuršumlijsku banju. Dragocene resurse ima i Uvac, pre svih mogli bi da se razviju voćarstvo i šumarstvo.
Energetski lider
Naša zemlja bi za 20 godina mogla da postane regionalni energetski lider.
– Ako sve bude išlo po planu, međunarodni gasovod „Južni tok“ trebalo bi da bude završen već 2015. godine – objašnjeno nam je u Ministarstvu energetike. – Gradnjom „Južnog toka“ stvoriće se uslovi za gasifikaciju Srbije južno od Save i Dunava.
U planu je i gradnja nekoliko podzemnih skladišta gasa, kao i Panevropskog naftovoda preko Srbije. Ulaganje u nove hidro i termolektrane premašiće 10 milijardi evra.
Dugoročna vizija razvoja Srbije – šta će se i gdje graditi
ciljevi prostornog plana
Nacrt prostornog plana Srbije do 2021. godine prva je dugoročna vizija razvoja Srbije. Prema riječima Borislav Stojkova, direktora Agencije za prostorno planiranje, ima pet ciljeva – uravnotežen regionalni razvoj, konkurentnost i pristupačanost, zaštićena i unapređena životna sredina, održivo korišćenje prirodnog i kulturnog nasleđa i prostorno-funkcionalna integrisanost u okruženje.
Na izradi dokumenta radilo je 150 stručnjaka, prošao je usaglašavanja svih ministarstava, a očekuje se da se o njemu izjasne i građani. Tako će dobiti priliku da kažu svoje zamjerke i predstavnici 15 opština koje su nezadovoljne planom.
Kako Stojkov objašnjava, namjera plana je da se zaustavi smanjenje broja stanovnika i umiranje sela, kao i da se uspostavi uravnotežen regionalni razvoj. U njemu su i prioriteti koje bi država trebalo da ostvari do 2014.
– Da bi se privukli investitori, pristupačnost svih krajeva naše zemlje mora biti ujednačena – kaže Stojkov. – Takođe, uz podršku države industrija mora da nađe svoju ulogu u razvoju zemlje. Treba modernizovati i aktivirati aerodrome, kojih ima u svim dijelovima zemlje, kao i sve luke na Dunavu, kojih ima 13, a koje su trenutno pasivne. Novosti