BEOGRAD, Radna grupa Ministarstva finansija Srbije ovih dana uveliko češlja šta se od 370 naknada, taksa i dažbina, koliko ih je ukupno u Srbiji, može skinuti sa leđa privrede.
I dok stručnjaci ne utvrde bez kojih će preživjeti firme, ali i budžeti republike i lokalnih samouprava, vlasnici preduzeća se suočavaju sa novim nametima.
Od početka godine svaka računovdstvena agencija, mjenjačnica i banka mora da ima određen broj zaposlenih sa licencom koja garantuje da su kadri da prepoznaju sumnjiv novac i spriječe njegovo pranje. A polaganje košta od 10.000 do 50.000 dinara.
– Računovdstvene agencije moraju da imaju po dva licencirana radnika, znači da je to trošak od najmanje 20.000 dinara – objašnjava Jovan Beara, predsjednik Udruženja računovodstvenih agencija URVA.
– Uprava za sprečavanje pranja novca organizuje i pripremne seminare, pa ko hoće i njih da pohađa, to je još 10.000 po radniku. I licenca traje pet godina, pa sve nanovo. Licence za zaposlene predviđa Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorzima, odnosno naknadno usvojeni Pravilnik o licencama.
Sprava za sprečavanje pranja novca uvođenje licenci objašnjava usaglašavanjem naših propisa sa evropskim. S druge strane, ovih dana radna grupa, u kojoj su predstavnici Ministarstva finansija i privrede, Unije poslodavaca, Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj NALED i USAID Projekta za bolje uslove poslovanja, analizira postojeća opterećenja. Imaju rok od dva mjeseca da daju konačni prijedlog.
– Neke od naknada će se potpuno ukinuti, a za većinu će se propisati maksimalni iznosi – kažu u ovoj radnoj grupi.
– Trenutno se čini da bi pedesetak nameta moglo da se izbriše. Važno je da i za one koje opstanu, jer su neophodne, Ministarstvo finansija propisuje maksimalne iznose. To je jedini način da privreda zna tačno kolike troškove ima.
Među velikim izdacima preduzeća su naknade za građevinsko zemljište – jedna za uređenje, a druga za korišćenje. Prva bi mogla da ode u istoriju, ukoliko korisnici zemljišta preuzmu na sebe da ga sami urade, što je, kažu privrednici, danas i najčešći slučaj. Naknada za korišćenje će se vjerovatno objediniti sa porezom na imovinu, kakva je praksa u Evropskoj uniji.
– Nova vlada i lokalne samouprave ukidanjem samo 27 parafiskalnih nameta mogle bi da privredi godišnje uštede najmanje 34 milijarde dinara – kažu u NALED. – Od tog iznosa država bi bila na gubitku oko 12 milijardi dinara, a gradovi i opštine 22 milijarde.
– Na ime naknade za korišćenje građevinskog zemljišta prošle godine naplaćeno je 14,67 milijardi dinara. Naš prijedlog je da se ona ne zamjenjuje sa komunalnom naknadom, već da je preduzeća plaćaju u okviru poreza na imovinu. Velike uštede mogle bi da budu ostvarene kada bi gradovi na ime naknade za uređivanje građevinskog zemljišta naplaćivali samo izvedene radove, što je, prema procjenama, samo trećina ukupno naplaćenih 10,43 milijarde dinara u 2011. Tako bi privreda sačuvala 6,89 milijardi.
Dokumenta bez naknade
NALED predlaže da budu ukinuta sva plaćanja kada građanin traži dokument koji mu zahtjeva drugi državni organ, kao i kada se podaci već nalaze u posjedu državnog organa. Prošle godine na ime republičke administrativne takse naplaćeno je 9,27 milijardi dinara. Ukidanjem naknade koja se plaća Republičkom geodetskom zavodu za korišćenje podataka katastra građani ne bi gubili 1,7 milijardi dinara godišnje. Čuvenu „firmarinu“, uvjerni su u Nacionalnoj alijansi, trebalo bi ukinuti ili odrediti maksimalni iznos prema veličini privrednog subjekta. Potpuno ukidanje privredu bi spasilo obaveze teške 4,9 milijardi dinara. Novosti