ZAGREB, Premijerka Hrvatske Jadranka Kosor najavila je da će do oktobra biti pripremljen prijedlog zakona o porezu na imovinu prema ekonomskoj snazi i stvarnoj vrijednosti imovine u vlasništvu.
Kosorova je rekla da su u toku obimne pripreme za uvođenje tog poreza i da će se na tome raditi preko ljeta i ukazala na potrebu sistema da svako plaća porez na imovinu s realnim mogućnostima, pri čemu će vladi pomoći puna primjena ličnog identifikacionog broja koji se uvodi tokom ove godine umjesto JMBG.
Vlada je u Sabor poslala izmjene zakona o porezu na dohodak i zakona o porezu na dobit kojima se uređuje pitanje posjedovanja jahti, nekretnina i skupih automobila, koje su mnogi preduzetnici do sada kupovali na ime kompanije.
Cilj izmjena zakona o porezu na dobit je preciznije uređenje kako bi se spriječio prenos dobiti među različitim preduzećima istog preduzetnika kao što je to do sada često bio slučaj.
Mnogi su osnivali preduzeća na području državnog staranja koja bi dobro poslovala, ali bi koristila olakšice koje im pruža status tog područja, kao i kompaniju u Zagrebu koja bi, uobičajeno, poslovala s gubitkom, pa bi se dobit prelivala.
Preduzetnici koji su i vlasnici jahti ili apartmana moraće na kraju godine prikazati da su na jahti zaradili sedam odsto od nabavne vrijednosti plovila, ili da ostvaruju prihod od najmanje pet odsto od nabavne vrijednosti apartmana, rekao je ministar finansija Ivan Šuker.
On ukazuje i na potrebu razdvajanja troškova poslovanja od privatnih troškova i spriječavanja izbjegavanja plaćanja poreza. Izmjenama se uvodi i plaćanje poreza na dobit po odbitku po stopi od 20 odsto na sve usluge koje su plaćene licima sa sjedištem u državama kojima je poreska stopa ispod 12,5 odsto.
Naime, time bi trebalo da se spriječe najčešće fiktivne isplate kompanija u poreskim oazama, a tačan popis država tek će se donijeti.
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak uvode se tri nove poreske stope i ukidaju olakšice. Plate u iznosu do 3.600 kuna (496 evra) oporezovaće se s 12 odsto, od 3.600 do 10.800 kuna (1.488 evra) porez će biti 25 odsto, a plate veće od 10.800 kuna oporezovaće se po stopi od 40 odsto.
Porez na dohodak neće se plaćati za stipendije iz EU ili zadužbina, za pomoć za novorođenčad i dodatke na penzije. Šuker ističe da će do kraja godine 1.450. 000 građana imati veća primanja, i to za ukupno 1,5 milijardi kuna (206,7 miliona evra).
Povećaće se standard svih ljudi koji su do sada plaćali krizni porez po stopi od dva odsto na primanja veća od 3.000 kuna (413 evra) koja se ukida 1. jula i po stopi od četiri odsto na primanja preko 6.000 kuna (826 evra) koja se ukida 1. novembra, rekao je Šuker.
Neku vrstu dohotka u Hrvastkoj prima 2.774.000 građana, a plate od 20.000 do 50.000 kuna (2.755 do 6.887 evra) ima oko 10.000 građana, dok 1.317 građana ili 0,41 odsto stanovništva ima primanja veća od 50.000 kuna tvdri Šuker i dodaje da na porez na dohodak od onih koji imaju plate veće od 20.000 kuna otpada 11 odsto ukupnog poreza na dohodak. Beta