ZAGREB, Među svim zemljama EU hrvatska poljoprivreda je u 2013. godini zabilježila najveći pad, a sa 1. julom prošle godine nestali su posljednji mehanizmi zaštite domaćeg sektora od uvoza – navodi portal Bilten.org.
Hrvatska je izašla iz zajedničkog tržišta Cefte, gdje je bilježila pozitivan spoljnotrgovinski bilans i pristupila evropskom tržištu od 500 miliona stanovnika na kojem ne može biti konkurentna.
Poljoprivreda u Hrvatskoj prešla je iz kategorije drugoligaša u najviši rang takmičenja i pristala na pravila igre koja propisuje zajednička poljoprivredna politika EU, a za tako nešto nema predispozicije ni snagu – navode stručnjaci.
Kataklizma poljoprivrede počela je još krajem prošlog vijeka pristupanjem Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i liberalizacijom tržišta.
Pretpristupni pregovori za ulazak u EU nisu bili pregovori, već jednostrano pristajanje na niz zakonskih regulativa, ograničenja i normi koje domaći agrarni sektor mora ispuniti ako želi da uđe u zajednički poljoprivredni sistem EU.
U 2013. godini, u kojoj je Hrvatska bila članica Unije šest mjeseci, ukupno ostvareni iznos hrvatskog poljoprivrednog dohotka iznosio je 5,475 milijardi kuna, što je u poređenju sa prethodnom godinom pad od čak 12,7 odsto, dok u poređenju sa 2008. godinom taj pad iznosi čak tri milijarde kuna.
Najvažnija grana poljoprivredne proizvodnje jeste mljekarski sektor, a hrvatsko mljekarstvo u protekloj godini zabilježilo je pad od čak 16,6 odsto.
Proizvedeno je 503,8 miliona kilograma mlijeka – čak 100 miliona manje u odnosu na 2012!
Takva situacija dovela je do povećanja uvoza u toj grani za čak četiri puta, što je povećanje od 200 miliona dolara u odnosu na 2012.
O potencijalu i potrebama mljekarske proizvodnje dovoljno govori činjenica da su domaće potrebe od 900 miliona kilograma mlijeka na godinu namirene iz uvoza u iznosu od gotovo 50 odsto.
Infrastruktura u obliku staja, zemlje, znanja, kao i tradicija i kvalitet domaćeg mlijeka su tu, međutim, seljaci ne žele biti dio sistema u kojem su ucijenjeni i od države i od tržišta.
Mljekarska industrija koju čine “Dukat”, “Vindija” i “Megle” diktira veoma nisku otkupnu cijenu, sa kojom poljoprivrednici ne mogu pokriti ni osnovne troškove proizvodnje, niti se mogu nadati prihodu.
Među članicama EU Hrvatska je ostvarila najgori prošlogodišnji rezultat u poljoprivredi – sve zemlje Unije, izuzev Mađarske koja je zabilježila pad od samo dva odsto, u prethodnoj godini ostvarile su rast.
Ni u drugim poljoprivrednim granama situacija nije drukčija. Prepušteni tržištu, bez ikakve zaštite od špekulanata, poljoprivrednici su osuđeni na nemilost slobodnog formiranja cijena u nekim najvažnijim kulturama – poput pšenice, suncokreta, kukuruza i uljane repice.
Sumirajući generalno stanje, situacija u hrvatskoj poljoprivredi nikad nije bila lošija. Koliko se domaća poljoprivreda približila rubu propasti govore i podaci o smanjenju količine obradivih poljoprivrednih površina – navode stručnjaci.
U 2013. obrađeno je 1,25 miliona hektara, dok je u 2010. obrađeno 1,31 milion. Smanjivanje broja obradivih hektara povezano je s opadanjem broja seljaka koji se bave nekim oblikom poljoprivredne proizvodnje.
U 2013. godini zatvoreno je više od 3.500 porodičnih poljoprivrednih ekonomija. Uvoz hrane iznosio je 2,5 milijardi dolara. Srna