LONDON, Da je Hrvatska prezadužena, znamo već odavno. I u kontekstu javnog duga, a i u smislu inostrane zaduženosti. Ovoga puta ta je činjenica i potvrđena u istraživanju britanskog Jubilee Debt Campaign kojeg je proveo u saradnji s Evropskom unijom.
Prema tom istraživanju, globalni nivo zaduženosti snažno raste, nakon što je pao u periodu od 2008. do 2011. godine, i u ovoj bi godini mogla dostići 14,7 hiljada milijardi dolara.
Jubilee Debt Campaign svrstala je zemlje u četiri kategorije prema stepenu rizika, a Hrvatsku je smjestila u prvu, najrizičniju, kategoriju zemalja koje su prema provedenom istraživanju već u dužničkoj krizi.
Te zemlje karakteriše visok nivo državnih dugova i visoki neto vanjski dug. Od zemalja regije, uz Hrvatsku su na listi i Crna Gora te Makedonija.
Hrvatski javni dug na kraju aprila iznosio je 285,8 milijardi kuna ili 86,7 odsto procijenjenog BDP-a za 2015. godinu. Bruto inostrani dug na kraju marta iznosio je 49,34 milijarde evra.
Ostale zemlje u istraživanju su podijeljene na još tri grupe: one sa visokim rizikom krize državnih dugova, sa umjerenim rizikom državnih dugova te na one u kojima postoji opasnost od dužničke krize privatnog sektora.
Ukupni neto dug zemalja neto dužnica u četiri je godine porastao 30 odsto i prema predviđanjima Jubilee Debt Campaigna još 71 zemlja uskoro bi se mogla naći u prvoj, najrizičnijoj grupi prezaduženih zemalja.
