SARAJEVO, Srbija i Hrvatska uvest će kontramjere kao odgovor na usvajanje Zakona o zaštiti domaće proizvodnje BiH, izjavio je juče ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević.
Naglašava da će kontramjere susjeda domaći izvoz dovesti u još težu situaciju, dok će BiH biti prijavljena Generalnom sekretarijatu CEFTA.
“Zakon o zaštiti domaće proizvodnje, usvojen u ponedjeljak u bh. parlamentu, ne štiti domaću proizvodnju bez obzira na njegov zvučni naziv. Bez odgovarajućeg postupka i kvantitativnih pokazatelja njime se uvode pune carine za više od 900 poljoprivrednih proizvoda, od kojih se oko 60 posto uopšte ne uvozi u BiH”, kaže Zirojević.
Zakon neće dati očekivane efekte, smatra Zirojević, i potkrepljuje to podacima iz analize Ministarstva o spoljnotrgovinskoj razmjeni. Po ovim podacima, 50,48 posto deficita u ukupnom trgovinskom deficitu BiH agroindustrijskog sektora ne čine proizvodi za koje spornim zakonom uvode carine (meso i mesne prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi).
“Najveće učešće u deficitu imaju pića, alkoholi i sirće 13,7 posto, žitarice 10,7 posto, razni proizvodi za ishranu 8,1 posto, duhan i proizvodi zamjene duhana 6,4 posto, ostaci i otpaci prehrambene industrije šest posto i šećer i proizvodi od šećera 5,4 posto”, objašnjava Zirojević.
Dodaje da BiH usvojenim zakonom ne krši samo Sporazum o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi (CEFTA), nego i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan s EU.
“Međunarodna arbitraža koja će uslijediti nakon što budemo prijavljeni Sekretarijatu CEFTA rezultovaće negativnim ishodom za nas, a međunarodna zajednica prepoznaće nas kao zemlju koja ne poštuje međunarodno prihvaćene obaveze”, upozorava Zirojević.
Kaže da u okviru CEFTA imamo mogućnost da zaštitimo domaću proizvodnju uvođenjem carina, ali samo u slučaju ako dokažemo da imamo izraženu neravnotežu u razmjeni. Tvrdi da niko osim Udruženja pivarske industrije BiH nije dostavio takav zahtjev.
Mahir Hadžiahmetović, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da domaća proizvodnja treba zaštitu, ali ne na ovaj način, kojim kršimo odredbe CEFTA.
“Morali smo to uraditi kroz subvencije i druge sofisticiranije načine. Ovako, moraćemo biti ubjedljivi da pred Sekretarijatom CEFTA odbranimo uvođenje carina”, konstatuje Hadžiahmetović.
Dodaje da je BiH trebalo da bude upornija u dokazivanju korištenja zabranjenih mjera susjeda i insistirati kod vlada da promijene politike kad su u pitanju necarinske barijere.
Mladen Zirojević predočava i podatke iz Analize o spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH, iz koje se vidi da je u prvoj godini primjene CEFTA došlo do pozitivnih kretanja za BiH. Učešće članica CEFTA u izvozu BiH je ostalo na istom nivou u poređenju izvoza u 2007. i 2008. godini. Rast uvoza je, međutim, znatno opao sa 25,06 u 2007. na 17,21 posto u 2008. godini.
Hrvatska upozorila Evropsku komisiju
Državni sekretar za evropske integracije Hrvatske Davor Božinović zatražio je u ponedjeljak od Evropske komisije obustavljanje postupka donošenja Zakona o zaštiti domaće proizvodnje u BiH.
Kako se navodi u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Hrvatske, Božinović je izvijestio voditelja Delegacije Evropske komiije u Hrvatskoj Vincenta Degerta o namjeri BiH, a ranije je pozvao i bh. ambasadora Vladimira Raspudića i upozorio ga na neprihvatljivost donošenja tog zakona.Nezavisne novine
Hrvatska i Srbija zaustaviće uvoz mlijeka i mesa iz BiH
