BEOGRAD, Članovi Vlade i guverner Narodne banke Srbije traže način da obuzdaju rast cijena hrane, dok ekonomisti tvrde da će hrana sljedeće godine biti još skuplja.
Premijer Mirko Cvetković, na inicijativu Narodne banke, sazvao je za danas radni sastanak sa samo jednom tačkom dnevnog reda: šta učiniti da u narednoj godini cijene hrane ne budu glavni uzrok rasta inflacije, koja je planirana na 4,5, plus –minus 1,5 odsto.
Dogovoru, uz premijera, treba da prisustvuju guverner Dejan Šoškić, te ministri trgovine i poljoprivrede Slobodan Milosavljević i Saša Dragin. Početni dokument za razgovor je analiza cijena u tekućoj godini, koju je sačinila Centralna banka.
“Slab dinar, više cijene osnovnih primarnih proizvoda u svijetu, rast cijena energenata i psihološki razlozi direktno su uticali na rast cijena hrane kod nas. Mi imamo urađen plan aktivnosti i mjera, predočićemo sve to danas, kako bismo uradili svoj dio posla oko smirivanja cjenovnih tenzija”, objašnjava Slobodan Milosavljević, ministar trgovine, uz napomenu da nije u prilici da prije sastanka govori o detaljima plana.
Slično, bez navođenja detalja, govori i Saša Dragin, ministar poljoprivrede, koji i podsjeća da je poljoprivreda jedina grana sa suficitom u spoljnotrgovinskoj razmjeni.
“Ministarstvo poljoprivrede očekuje da će na sastanku sa premijerom Cvetkovićem biti razmotrena trenutna makroekonomska situacija zemlje, mjesto poljoprivrede u nacionalnoj ekonomiji i doprinos stvaranju bruto domaćeg proizvoda”, priča Dragin.
Neophodnost da se država izbori sa iskartelisanim tržištem, od proizvodnje preko prerade do trgovine, čini se, nije sporna. Vladana Hamović, ekonomski stručnjak, smatra da je nužna veća uloga države. “Znam da nema novca, ali budžetsko izdvajanje, mnogo veće i kao strateška odluka, a ne kao jednogodišnja mjera, može donijeti više hrane po pristupačnijim cijenama”, smatra Vladana Hamović.
Svi ljudi struke su gotovo potpuno saglasni u stavu da treba više novca dati poljoprivredi, ali i da će hrana naredne godine biti još skuplja.
“Cijene će se na međunarodnom tržištu stabilizovati, ali na uvećanom nivou za 50 do 70 odsto i taj trend, u manjem procentu rasta, neće ni nas zaobići. Kukuruza će, a to je glavna sirovina u reprolancu, biti manje od potreba, jer samo u Americi 100 miliona tona ide u proizvodnju bioetanola, a ne hrane”, kaže Žarko Galetin, direktor Produktne berze u Novom Sadu, podsjećajući da je prošle godine cijena kukuruza u ovo vrijeme bila oko devet, a da je sada oko 16 dinara.
Osim, dakle, saglasnosti oko procjena da će cijene hrane ići gore, ekonomisti su prilično jednodušni i u tome da je pitanje kursa od bitnog uticaja.
“Hrana je bila samo jedan uzročnik inflacije, a fundamentalni uzročnici nikada nisu uklonjeni: privatizacija kao izvor finansiranja, zatim zaduživanje radi popune deviznih rezervi, visoka javna potrošnja, nepostojanje dobrog privrednog ambijenta, tranzicija koja nije okončana i nemanje institucija koje bi mjerama, ne proklamacijama, privukle i zadržale investiture poput Poljske ili Slovačke”, ocjenjuje dr Đorđe Đukić.
Poredeći prosječnu zaradu i odnos domaćih cijena i prosjeka EU, Srbija se po standardu građana nalazi na začelju evropskih zemalja, ističe Saša Đogović iz Centra za tržišna istraživanja. On kaže da oko 60 odsto građana Srbije raspolaže sredstvima kojima podmiruju isključivo troškove hrane, dok je taj procenat u EU ispod 30 odsto.
Cijene hrane u odnosu na evropski prosjek
Zemlja – procenat
SRBIJA 70%
Hrvatska 94%
Makedonija 52%
Crna Gora 79%
BiH 77%
Albanija 72%
Slovenija 90%
Grčka 110%
Poljska 64%
Rumunija 66%
Bugarska 68%
Švajcarska 141%
objašnjenje: ako je prosječna cijena artikla u EU jedan evro, u Srbiji je 70 centi, u Hrvatskoj 94, itd. Blic