PRIJEDOR – Legitimno je pitanje hoće li nadležni u Republici Srpskoj ubuduće revnosnije krpiti puteve, nakon što je Osnovni sud u Prijedoru utvrdio da je v.d. načelnika gradskog Odjeljenja za saobraćaj Aleksandar Šobot odgovoran za neblagovremeno otklanjanje udarne rupe na kolovozu i pravosnažno ga osudio.
Oštećenje kolovoza u Prijedoru utvrđeno je, izmjereno i fotografisano prilikom uviđaja saobraćajke 2024. godine u kojoj je na golfu nastala šteta od udarne rupe.
Sud je utvrdio da Šobot u svojstvu v.d. načelnika gradskog Odjeljenja za saobraćaj, komunalne poslove i zaštitu životne sredine i imovinsko-stambene poslove nije obavljao poslove s ciljem održavanja javnog puta radi bezbjednog i nesmetanog odvijanja saobraćaja.
Šobot je, kako prenosi Srna, pred Sudom izjavio da prihvata odgovornost, da mu je žao zbog prekršaja, ali da, zbog složenih i dugotrajnih tenderskih procedura, nije mogao dati nalog za saniranje rupe.
Prekršajni postupak pokrenut je po zahtjevu Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Prijedor. Šobot, od kojeg nismo uspjeli dobiti komentar, dužan je da plati 150 KM sudskih troškova, a oštećeni S.V. je, radi eventualnog imovinsko-pravnog zahtjeva, upućen na parnični postupak.
Šta kaže advokat?
Advokat iz Banjaluke Vladimir Dragičević kaže da po mnogim odredbama o raznim prekršajima, koje su tretirane kroz zakone, kada se definiše prekršaj, bude navedeno da, uz, na primjer radnika, odgovara i odgovorno lice.
“Kada je u pitanju konkretno sudsko rješenje iz Prijedora, jedno rješenje neće biti izvor prava. Pozivaće se ljudi na to, ali u svakom konkretnom slučaju, sud će odlučivati posebno. Međutim, zaista ima primjera gdje treba kazniti odgovorno lice u nekom javnom preduzeću, organu uprave itd. Nada je da će ovo sudsko rješenje makar malo poboljšati tu situaciju”, naveo je Dragičević za Nezavisne novine.
U konkretnom rješenju, dodao je Dragičević, vozač će svakako dobiti naknadu štete u redovnom odštetnom zahtjevu, a ovdje je, dodatno, utvrđena i prekršajna odgovornost odgovornog lica.
“Ne treba ići u krajnost, da za svaku situaciju to bude automatski i prekršaj, ali se, evo, mora znati da je moguće i da prekršajno odgovaraju ako su krivi”, naglasio je Dragičević te dodao da je specifično i to da je u Prijedoru načelnik odjeljenja priznao odgovornost pred sudom.
Komentar sudskog vještaka
Ševal Kovačević, ovlašteni sudski vještak saobraćajne struke, sa iskustvom od 40 godina, kaže da je prije rata postojalo Odjeljenje za parnični i krivični postupak pri Vrhovnom sudu, gdje su se prikupljali karakteristični slučajevi, te su se pretvarali u sudsku praksu i izdavan je bilten u koji su mladi tužioci i sudije imali uvid.
“Danas, nažalost, ide se metodom od usta do usta ili ako se nađe neka presuda. Ali, nije ujednačena sudska praksa”, naveo je Kovačević.
On dodaje da, kada je riječ o udarnim rupama, one su prisutne svugdje, te, po njegovom mišljenju, nedostatak na putu u ukupnom broju saobraćajnih nezgoda učestvuje u procentu od pet do sedam odsto, što je, dodaje, znatan broj.
“U Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH je propisana odgovornost i ko je dužan da održava puteve”, ističe Kovačević.
U Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH navedeno je da putevi namijenjeni za saobraćaj moraju da budu izgrađeni za bezbjedan i nesmetan saobraćaj i da odgovaraju osnovnim uslovima propisanim ovim zakonom, a preduzeća i javne službe koje održavaju javne puteve ili im je povjereno održavanje javnih puteva moraju da ih održavaju tako da na njima u svim uslovima može da se odvija bezbjedan i nesmetan saobraćaj.
Danislav Drašković, dekan Saobraćajnog fakulteta na Panevropskom univerzitetu “Apeiron” Banjaluka, podsjeća da “Autoputevi RS” upravljaju auto-putevima i brzim putevima, “Putevi RS” magistralnim i regionalnim putevima, a jedinice lokalne samouprave lokalnim putevima i ulicama u naselju.
“Upravljači puta su odgovorni za štetu koju pretrpi korisnik puta, u ovom slučaju vlasnik vozila, ako je šteta nastala odnosno uzrokovana stanjem puta i može se dovesti u vezu sa postupanjem upravljača ili propuštanjem odnosno nepostupanjem upravljača puta”, naveo je Drašković, koji je i vještak saobraćajne struke.
On dodaje da je oštećeni u obavezi obavijestiti nadležnu policijsku stanicu, koja će sačiniti zabilješku, odnosno uviđaj saobraćajne nezgode, u prisustvu oštećene strane, svjedoka i po mogućnosti predstavnika upravljača puta.
“Policijska stanica može pokrenuti prekršajni postupak protiv upravljača puta i izvijestiti nadležni inspekcijski organ, odnosno inspektora za puteve u cilju vođenja upravnog i prekršajnog postupka protiv upravljača”, naglasio je Drašković.
Kako dodaje, nezavisno o ishodu prekršajnih postupaka, oštećena strana na osnovu izvršene procjene štete podnosi zahtjev upravljaču za naknadu štete, a u slučaju nepostupanja po zahtjevu, oštećena strana pokreće tužbu protiv upravljača kod nadležnog suda u parničnom postupku.
“Prema mojim saznanjima, sudovi najčešće odlučuju u korist oštećene stranke, nakon što se sprovedu procedure saslušanja stranaka, svjedoka i vještaka, uz uračunate kamate i troškove postupka”, rekao je Drašković. Nezavisne novine