BEOGRAD, Vekna bijelog hljeba dostigla je u Srbiji najvišu cijenu u posljednjih deset godina. Velike industrijske pekare mjese, od ove nedjelje, veknu od 500 grama, brašno tipa T-500, za 55 dinara. To je povećanje od 25 odsto i, naravno, novi šok za istanjene novčanike potrošača. Neki privatni pekari su, već ranije, formirali cijenu ove vrste hljeba na 60, pa i više dinara.
– Treba imati u vidu da cijena hljeba prati kretanje cijena brašna, odnosno pšenice, na tržištu – kaže Zdravko Šajatović, pomoćnik direktora novosadske „Žitovojvodine“. – Skupa pšenica nije rezultat špekulacija na domaćem tržištu, nego je realni odraz stanja na svjetskom tržištu.
I ekonomisti ukazuju da je najnovije poskupljenje hljeba posljedica rasta cijena pšenice, koja se, trenutno, uglavnom prodaje po 32 dinara za kilogram sa PDV, ali i energenata, gasa i dizela. Upozoravaju i da se na berzi već nudi pšenica po 33,4 dinara.
Kada se uporedimo sa regionom, cijene hljeba u Srbiji su i dalje niže nego u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori. Neznatno jeftiniji hleb u odnosu na Srbiju jedu samo građani Makedonije.
– Možda je trenutna situacija sa visokom cijenom hljeba prilika da neko upita najodgovornije u ovoj državi zašto Robne rezerve Srbije nemaju na zalihama 250.000 tona pšenice, što odgovara dvoipomjesečnoj potrošnji pšenice u Srbiji – ističe Šajatović. – Recimo, svjetske zalihe pšenice iznose oko 170 miliona tona, što takođe odgovara dvoipomjesečnoj svjetskoj potrošnji.
Da su Robne rezerve Srbije u vrijeme žetve roda 2010. kupile oko 250.000 tona pšenice po 13 dinara za kilogram, što je u to vrijeme bila realna cijena, bi bile osposobljene da intervenišu na domaćem tržištu pšenice preko Produktne berze u Novom Sadu. Mjesečno bi mogle da puste nekoliko desetina hiljada tona pšenice po nižoj cijeni od one koja se sada traži. Tako bi „smirivale“ tržište, a istovremeno i „zaradile“ na razlici.
Socijalna karta
Danas je u Srbiji hrana jeftina za bogate, a sve nedostupnija za milionsku armiju siromašnih. Srbija nije za najsiromašnije građane, a ima ih oko milion, uvela „socijalnu kartu“ i obezbijedila za njih budžetska sredstva, kao što su to davno uradile SAD, najbogatija država na svijetu. Da jeste, sada bi najsiromašniji mogli bar duplo jeftinije da dobiju osnovne životne namirnice – hlieb, mlijeko, ulje i šećer. Novosti
Hljeb postao luksuz
